Velika otkrića i novi izazovi nutricionizma

Nutricionizam ili znanost o prehrani, iako mlada znanost u posljednjih je trideset godina iznjedrila brojna značajna otkrića. Danski znanstvenici sastali su se na jednodnevnom simpoziju kako bi sagledali sva otkrića i raspravili koji će pravci istraživanja biti najzanimljiviji u budućnosti, a svoj su konsenzus objavili u siječanjskom broju časopisa European Journal of Clinical Nutrition. Odabrali su petnaest najznačajnijih otkrića u proteklih trideset godina i nagovijestili četrnaest novih pravaca istraživanja u sljedećih trideset godina. I što se to očekuje od znanosti o prehrani kroz narednih 30 godina? Najvećim izazovom na ovome području za sljedećih trideset godina proglašeno je istraživanje kontrole debljine i inzulinske rezistencije putem prehrane i tjelesne aktivnosti. Teme koje će se intenzivno istraživati su kontrola tjelesne mase, prevencija dijabetesa, demencije i drugih kroničnih bolesti današnjice. Očekuje se povrat ravnoteže omjera privatnih i javnih ulaganja u znanstvena istraživanja te holistički pristup prehrani.

Iz svega ovoga vidljivo je da nam znanost o prehrani sprema još brojna uzbudljiva otkrića i spoznaje. Iako je moderna znanost donijela mnoge nove spoznaje o složenim interakcijama prehrane i ljudskog organizma, još se uvijek brojne hipoteze temelje na iskustvenim i tradicionalnim predajama. Ipak, nutricionizam je kao mlada i perspektivna znanost vrlo atraktivan. Nažalost, zbog posvemašnje komercijalizacije i utjecaja medija ponekad ima obilježja ideologije, što će se u budućnosti zasigurno promijeniti.

Folna kiselina i prevencija malformacija ploda
Znanstvenici nisu morali dugo vijećati o najznačajnijem otkriću na području nutricionizma, u velikom postotku složili su se kako je najveći doprinos spoznaja da folna kiselina sprječava porođajne malformacije. Rezultat je to gotovo pedesetogodišnjeg znanstvenog rada, a danas se u većini razvijenih zemalja prehrana trudnica nadopunjuje folnom kiselinom. Još davne 1931. godine Lucy Willis je opisala kako je ekstrakt kvasca učinkovit protiv makrocitne anemije kasne trudnoće u Indiji. To je bio prvi zapis o korištenju folne kiseline u svrhu prevencije bolesti. Ipak, folna kiselina nije izolirana i njezina struktura nije rasvijetljena još dugi niz godina. Štoviše, prošlo je više od pola stoljeća dok nije prepoznata važnost folne kiseline u preventivnoj medicini, a spoznaje su kulminirale objavom serije znanstvenih radova 1991. godine kada je potvrđeno da perikoncepcijski unos folne kiseline spriječava spina bifidu.

Štoviše, radi se o jednom od najvažnijih otkrića medicine 20. stoljeća, odnosno spoznaji da se suplementacijom folne kiseline smanjuje postotak oštećenja živčnog sustava novorođenčeta za 50 do 80%. Naime, niska razina folata u serumu buduće majke može biti značajan čimbenik rizika za pojavu oštećenja živčane cijevi novorođenčeta. To za novo biće konkretno znači da se značajno smanjuje vjerojatnost invaliditeta ili problema u kontroli crijeva i mjehura.

Danas postoje inicijative saniranja deficita i na razini populacije te se hrana, najčešće žitarice, obogaćuje folnom kiselinom, primjerice u SAD-u i Velikoj Britaniji. Sve su te mjere pridonijele značajnom sniženju stope porođajnih malformacija, posebice spina bifidae.

Trans-masne kiseline i rizik od bolesti srca
Još jedno značajno otkriće je spoznaja da trans masne kiseline koje nastaju hidrogeniranjem biljnih ulja, najčešće pri proizvodnji margarina, imaju nepovoljan utjecaj na zdravlje srca i krvnih žila. Od prepoznavanja trans masti kao prijetnje zdravlju do potpunog uklanjanja ovih masti iz margarina, izvora ove vrste masti, nije prošlo mnogo vremena. Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) 1999. godine izdala je prijedlog koji nalaže da se sadržaj trans masnih kiselina navede u deklaraciji na pakovini, zbog njihovog štetnog utjecaja na zdravlje. Naime, znanstvenim istraživanjima dokazano je da trans masne kiseline snizuju razinu HDL („dobrog“) kolesterola u krvi istovremeno povisujući razinu ukupnog i LDL („lošeg“) kolesterola. Zbog toga povećavaju rizik od ateroskleroze, bolesti srca i drugih ozbiljnih zdravstvenih problema.

Spoznaja o štetnosti trans masti uzrokovala je korjenite promjene prehrambenih smjernica i ogromne investicije u prehrambenoj industriji kako bi se smanjila prisutnost tih nepoželjnih masnih kiselina u prehrani. Primjer je to izvrsne suradnje znanstvene zajednice i prehrambene industrije jer je na globalnoj razini unos trans masnih kiselina značajno smanjen, a ta će mjera zasigurno doprinjeti smanjenju stope kardiovaskularnih bolesti. I naša je domaća vodeća tvornica masti i ulja investirala značajne iznose u razvoj kako bi se uklonile nepoželjne trans masne kiseline iz margarina i margarinskih namaza.

Nutrijenti reguliraju transkripciju gena
Znanost o nutrigenomici nastoji rasvijetliti molekularnu pozadinu načina na koji tvari porijeklom iz hrane utječu na zdravlje mijenjajući ekspresiju i/ili strukturu gena pojedinca. Koncept ove nove grane genetičkih istraživanja temelji se na 5 osnovnih postavki nutrigenomike;

1. U određenim okolnostima i kod nekih pojedinaca, prehrana može biti ozbiljan čimbenik rizika za cijeli niz bolesti
2. Tvari porijeklom iz hrane mogu utjecati na ljudski genom, direktno ili indirektno, te mogu mijenjati ekspresiju ili strukturu gena
3. Stupanj utjecaja prehrane na zdravlje čovjeka može ovisiti o genetskom kodu pojedinca
4. Određeni geni, koji su regulirani prehranom igraju ulogu u pojavi, učestalosti, napredovanju i težini kroničnih bolesti
5. Prehrambene intervencije koje se temelje na znanjima o nutritivnim potrebama, nutritivnom statusu i genotipu, mogu se koristiti u svrhu prevencije ili liječenja kroničnih bolesti

Genetička istraživanja mogu se na razne načine povezati sa prehranom i nutricionizmom te se očekuje da će se u budućnosti nutricionistička istraživanja sve više temeljiti na proučavanju veze između prehrane, odnosno komponenata hrane i gena. Naime, sekvencioniranje genoma otvorilo je potpuno novo poglavlje u razumijevanju zdravlja i prehrane kao saveznika zdravlja.

Debljina je kronično upalno stanje
Brojna značajna otkrića tijekom posljednjih trideset godina bila su vezana uz debljinu i ponašanje masnog tkiva, pa su im i danski znanstvenici posvetili dužnu pažnju. Debljina se više ne smatra prvenstveno genetskim ili metaboličkim poremećajem već je postalo jasno da je gomilanje kilograma normalan odgovor organizma na abnormalan okoliš, laku dostupnost hrane bogate energijom te bitno smanjenu tjelesnu aktivnost zbog urbanizacije. Također, prepoznato je da je višak tjelesnog masnog tkiva je drugi po važnosti promjenjiv čimbenik rizika za razvoj karcinoma.

Suvišno masno tkivo zapravo ima funkciju endokrinog organa te luči proteine, metabolite i hormone. Primjerice, prije nekoliko godina otkriveno je da masno tkivo luči hormon leptin, koji regulira osjećaj sitosti. Masno tkivo, odnosno masne stanice (adipociti), luče i neke druge supstance poput tumor-nekroza faktora alfa (TNF-α), molekule koje igra važnu ulogu u razvoju inzulinske rezistencije kod pretilih osoba.

Alkohol uzrokuje karcinom dojke
Iako su brojna istraživanja pokazala da da umjereno pijenje alkoholnih pića ima preventivno djelovanje na brojne bolesti, poglavito bolesti srca i krvožilja, epidemiološke studije koje se provode posljednjih trideset godina pokazuju da i umjeren unos alkohola (1-2 pića dnevno) može biti čimbenik rizika za pojavu karcinoma dojke.

Iako je teško definirati «umjereno» u slučaju alkohola, u literaturi se susrećemo s podacima koji govore da se umjerenim za žene smatra 1-2 pića dnevno, a za muškarce 1-3 pića dnevno. Razumljivo, ni veličine jedne jedinice serviranja alkoholnog pića nisu jednake za sva alkoholna pića. Tako, jednu jedinicu serviranja alkoholnog pića čini: 1,5 dL vina, 3 dL piva i 0,3 dL žestokog alkoholnog pića.

Dijabetes je moguće spriječiti prehranom i životnim navikama
Još prije 1976. godine dokazano je da pretilost uzrokuje dijabetes tip II. Unatoč tim spoznajama, mnogi su se iznenadili koliko su učinkovite promjene načina života na rizik od dijabetesa. Jedna Švedska studija utvrdija je kako umjerena tjelovježba i gubitak kilograma dovodi do remisije u dijabetičara za čak 50 %, dok je druga kineska studija pokazala kako se broj osoba koji su iz stanja intolerancije glukoze prešli u dijabetes smanjio za 36 %. Prvi veliki randomizirani pokus proveden je u Finskoj, a dokazano je da umjerene promjene u prehrani, tjelesnoj aktivnosti i smanjenju tjelesne mase smanjuju učestalost dijabetesa za 58 %. Dijeta i gubitak suvišnih kilograma pokazali su se učinkovitijim od sandardne medikamentozne terapije.

Povoljan utjecaj biljnih sterola na metabolizam lipida
U svjetlu sve veće učestalosti kardiovaskularnih bolesti, svaka nova supstanca koja posjeduje povoljan učinak na zdravlje srca i krvnih žila privlači pažnju znanstvenika i potrošača. U posljednjih nekoliko godina interes su pobudili biljni steroli, tvari porijeklom iz biljnih izvora s kemijskom stukturom sličnom kolesterolu. Svojstva biljnih sterola da smanjuju razinu kolesterola u krvi poznata su više od 50 godina, međutim prvi pokušaji primjene ovih supstanci započeli su sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Smatra se da se mehanizam sniženja razine kolesterola pomoću biljnih sterola temelji na ometanju apsorpcije kolesterola te sprečavanju prelaska molekula kolesterola iz crijeva u krvotok.

Biljni steroli nalaze se u malim količinama u raznim vrstama žitarica, povrća, voća, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki. Iako ljudi svakodnevno unose određene količine biljnih sterola, te količine najčešće nisu dovoljne za ometanje apsorpcije kolesterola te posljedično, za smanjenje razine kolesterola u krvi. Stoga se obogaćivanje namirnica pokazalo kao idealno rješenje. Danas se na policama hrvatskih trgovina mogu pronaći funkcionalni proizvodi obogaćeni biljnim sterolima, a to su margarinski namazi, fermentirani mliječni proizvodi i mlijeko.

Omega-3 masne kiseline
Interes za ovim dragocjenim masnim kiselinama se prvotno pojavio 1970-tih kada je istraživanje na grenladskim Eskimima utvrdilo nisku stopu kardiovaskularnih bolesti, unatoč prehrani bogatoj mastima. Znastvenici su blagotvornost eskimske prehrane pripisali obilju ribe, osobito one masne koja sadrži visok udio omega-3 masnih kiselina.

Ovo je istraživanje pokrenulo lavinu brojnih drugih istraživanja koji su potvrdile pozitivno djelovanje omega-3 masnih kiselina na kardiovaskularno zdravlje te iznjedrile preporuke da se u svrhu očuvanja srca i krvnih žila osigura njihov adekvatan unos. Njihov značaj dodatno je potvrdilo dodjeljivanje Nobelove nagrade za istraživanja o masnim kiselinama i prostaglandinima.

Rezultati brojnih znanstvenih studija provedenih proeklih tridesetak godina ukazuju da prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama osigurava potencijalne zdravstvene blagodati, posebice u smislu smanjenja opasnosti od kardiovaskularnih bolesti, karcinoma te pospješenja razvoja i funkcije mozga.

Vitamin D
Prva asocijacija na vitamin D su čvrste kosti i prevencija osteoporoze, međutim novija istraživanja pokazuju da vitamin D ima veću važnost od one koja mu se ranije pridavala. Pokazalo se da vitamin D ima ulogu i u prevenciji karcinoma i dijabetesa, a povezuje se i s kognitivnim sposobnostima.

Adekvatan status vitamina D je trenutno vrlo aktualna tema jer se smatra kako su sadašnje preporuke vjerojatno preniske te da nezanemariv broj ljudi ima nedovoljnu razinu cirkulirajućeg vitamina D. Ovo je posebno važno za starije osobe koje se slabo izlažu suncu i imaju povećani rizik od prijeloma pa su im često potrebni suplementi vitamina D.

Glikemijski indeks
Znanstvenici D.J. Jenkins i P. Crapo radikalno su izmijenili pogled na ugljikohidrate započevši istraživanja o glikemijskom učinku hrane 1970-ih godina. Pojam glikemijski indeks prvi put je zabilježen u radu koji su 1981. godine objavili David Jenkins i suradnici, a u kojem su na skupini dobrovoljaca mjerili porast glukoze u krvi nakon konzumiranja određenih namirnica i raznih vrsta šećera. Prof. David Jenkins i njegovi suradnici iz Odjela za znanost o prehrani na Sveučilištu u Torontu i danas su vodeći tim znanstvenika koji se bavi istraživanjem mehanizama i primjene glikemijskog indeksa.

Pravilnim odabirom namirnica s niskom vrijednošću GI izbjegavaju se nagle oscilacije razine šećera u krvi, a smatra se da se tako mogu izbjeći određene zdravstvene tegobe. Sve je veći broj znanstvenih dokaza koji idu u prilog prehrani s niskim glikemijskim indeksom. Studije ukazuju na učinkovitost prehrane s niskim GI kod dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Znanje o vrijednostima GI može nam pomoći u kontroli razine glukoze u krvi, što može biti dobra strategija prevencije bolesti srca i krvnih žila, povišene razine kolesterola, inzulinske rezistencije i dijabetesa tip II, te debljine.

Dr.sc. Darija Vranešić Bender / Vitaminoteka Zagreb / KBC Zagreb Centar za kliničku prehranu