Top 10 antioksidansa (2)

TOP 2. Vitamin E
Osnovno svojstvo vitamina E u tijelu je da djeluje kao antioksidans. Topljiv je u mastima te stoga djeluje kao zaštitnik masnih struktura u tijelu. Prema dosadašnjim istraživanjima, čini se da vitamin E djeluje preventivno na pojavu karcinoma, bolesti srca i komplikacija dijabetesa.

Nužan je pri održavanju snažnog imunološkog sustava te štiti timus i bijela krvna zrnca od oksidacije. Vitamin E potreban je u oku, za pravilan razvoj retine, a ujedno štiti od katarakte i makularne degeneracije.

Deficit vitamina E vrlo je rijedak, a javlja se uglavnom kod osoba s kroničnim bolestima jetre te kod malapsorpcije masti. Tzv. subklinički deficit vitamina E znatno je učestaliji, a vezuje se uz povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti i karcinoma.

Preporučena dnevna doza vitamina E je 15 mg u formi alfa – tokoferola. Međutim, u mnogim znanstvenim istraživanjima korištene su znatno više doze – od 200 do 800 IU. Gornja granica dopuštenog dnevnog unosa vitamina E je 1000 mg. Budući da je gotovo nemoguće postići unos količina vitamina E koje se koriste u terapijske svrhe, nerijetko se poseže za suplementima vitamina E.

Usprkos izrazito privlačnoj teorijskoj podlozi o oksidativnom stresu i djelovanju antioksidansa, studije koje se provode na ljudima ne daju željene rezultate. Metaanaliza o povezanosti vitamina E i stopi mortaliteta kod osoba koji ga uzimaju objavljena 2005. godine podigla je mnogo prašine ne samo u znanstvenim krugovima, već i u široj javnosti. Autori metaanalize usporedili su rezultate 19 randomiziranih, placebo – kontroliranih studija. Doze korištene u studijama varirale su od 16,5 IU do 2000 IU dnevno.

U zaključku metaanalize stoji kako unos vitamina E u dozi od 400 IU i više dnevno tijekom jedne godine povećava opasnost od prijevremene smrti. Studije u kojima su korištene niske doze vitamina E uglavnom su ukazale na blagotvoran učinak vitamina. Zaključak koji slijedi iz ove metaanalize je da bi trebalo izbjegavati uzimanje vitamina E u dozama višim od 400 IU te da bi trebalo revidirati preporuke o gornjoj granici unosa koja trenutno iznosi 1000 mg. Ipak, ne dijele svi isto mišljenje i mnogi imaju zamjerke na spornu metaanalizu. Glavni je prigovor ovome radu da su učesnici studija koji su uzimali izrazito visoke doze vitamina E bili mahom osobe starije dobi i kronični bolesnici.

Dnevna potreba za vitaminom E ovisi i o unosu višestruko nezasićenih masnih kiselina u prehrani (koje potječu iz masne ribe, sjemenki i orašastih plodova). Što je više ovih masti u prehrani, veći je rizik da će njihovu strukturu oštetiti slobodni radikali te je stoga potreban vitamin E koji sprečava štetno djelovanje slobodnih radikala na masne kiseline. Optimalan omjer vitamina E i višestruko nezasićenih masnih kiselina je 0,4.

TOP 3. Beta - karoten
Karotenoidi su fitokemikalije koje djeluju kao snažni antioksidansi i imaju antikarcinogena svojstva. To su pigmenti topljivi u masti koje nalazimo u narančastom, žutom, crvenom i zelenom voću i povrću koji ih štite od stalne izloženosti sunčevim ultravioletnim (UV) zrakama i od drugih karcinogena iz okoliša, prevenirajući stvaranje opasnih slobodnih radikala. Postoji 600 poznatih karotenoida, a otprilike 50 ih se može naći u jestivom voću i povrću. Sedam karotenoida: alfa- karoten, beta-karoten, likopen, lutein, beta-kriptoksantin, astaksantin i zeaksantin identificirani su kao iznimno snažni antioksidansi, a u vitamin A se pretvaraju alfa i beta karoten te beta-kriptoksantin.

Karotenoidi štite ljudski organizam od raka, kardiovaskularnih bolesti i degenerativnih bolesti oka. Brojne znanstvene studije pokazale su da su osobe koje imaju višu razinu karotenoida u krvi izložene manjem riziku od brojnih bolesti. Ipak, preporučena dnevna doza za unos karotenoida još uvijek nije utvrđena. Poznata je doza beta karotena koja je potrebna za zadovoljenje dnevne potrebe za vitaminom A, a to je 6 mg.

Studije provedene krajem prošlog stoljeća ukazale su na potencijalno štetno djelovanje beta-karotena u pušača, međutim doze koje su korištene u spornim studijama iznosile su 20 mg i više. Stoga je opća preporuka za pušače da izbjegavaju unos beta-karotena koji značajno premašuje preporučene dnevne doze.

TOP 4. Selen
Selen je esencijalni element koji se nalazi u tijelu u malim količinama. Djeluje blisko s vitaminom E u određenim metaboličkim procesima i poticanju normalnog rasta tijela i plodnosti. Selen je prirodni antioksidans i smatra se da čuva elastičnost tkiva odgađajući oksidaciju višestruko nezasićenih masnih kiselina. Sadržaj selena u hrani ovisan je o stupnju njegove prisutnosti u tlu, bilo izravno, kao u biljnoj hrani, bilo neizravno, kao u životinjskim proizvodima čije razine selena potječu od njihove hrane. Čak i ako su razine selena primjerene u tlu, sumpor sadržan u široko upotrebljavanim umjetnim gnojivima i sumporni spojevi koji se nalaze u kiselim kišama koče biljnu apsorpciju selena.

Selen je važan dio tjelesnih antioksidativnih enzima koji štite stanice od štetnih učinaka slobodnih radikala koji nastaju tijekom normalnog metabolizma kisika.

TOP 5. Cink
Cink je esencijalni mineral i sastavni dio više od 300 enzima koji sudjeluju u cijeljenju rana, održavanju plodnosti odraslih osoba, rasta djece, sinteze proteina, održanju pravilne funkcije imunološkog sustava, štite od slobodnih radikala...

Meso, mliječni proizvodi, jaja i cjelovite žitarice najbolji su prehrambeni izvori cinka. Pojava deficita cinka najčešća je među trudnicama i dojiljama. Niska razina cinka može ograničiti količinu raspoloživih proteina koji su potrebni za prijenos željeza i vitamina A do ciljnih tkiva. Također, dolazi do smanjenja apetita i inteziteta okusa hrane.

TOP 6. Astaksantin
Astaksantin pripada skupini karotenoida, molekula koje se u prirodi stvaraju u biljkama i njigovim mikroskopskim srodnicima – mikroalgama. Njegovo osnovno svojstvo je snažna antioksidativna aktivnost koja ima potencijalno povoljan učinak na brojne zdravstvene tegobe. Znanstvena literatura govori u prilog astaksantinu i ističe zaštitni učinak na prevenciju oštećenja izazvanih UV-zračenjem, protuupalno i snažno antioksidativno djelovanje.

Astaksantin učinkovito štiti membrane stanica, a njegova antioksidativna aktivnost dokazana je brojnim studijama. Spominje se čak i višestruko snažnije djelovanje astaksantina od vitamina E i beta – karotena.

Dr.sc. Darija Vranešić Bender

clanak objavljen u casopisu Doktor u kuci, lipanj 2007

U nastavku čitajte: Top 10 antioksidansa: Koenzim Q10, Resveratrol, Epigalokatehin-3-galat, N-acetil cistein