Istina o postu

Od pamtivijeka, u mnogim civilizacijama i religijama (kršćanstvu, islamu, budizmu, judaizmu, hinduizmu i mnogim afričkim religijama), gladovanje je poznato kao jedno od “sredstava” pročišćenja – fizičkog, psihičkog, spiritualnog. U Starom Egiptu postojala je primjena tzv „terapijskog gladovanja“ koje je bilo provođeno kroz dulji period, u svrhu jačanja organizma. I Hipokrat je, kao „Otac medicine“, vjerovao kako je gladovanje odličan način za pročišćavanje organizma i odmaranje probavnog sustava, kojeg je smatrao gotovo najvažnijim organskim sustavom. Tijekom 19. stoljeća gladovanje je bilo prilično popularno kao terapija, odnosno način detoksikacije organizma.

Utjecaj religije na prehranu provlači se od davnina sve do današnjeg doba, a uloga hrane u religiji temelji se na:
- komunikaciji s Bogom (kroz riječi zahvale ili traženja blagoslova)
- iskazivanju vjerovanja prihvaćanjem pravila vezanih uz prehranu
- učvršćivanju vjere postom.

Post u različitim religijama
Rimokatolici: Post i/ili ne konzumiranje mesa (negdje i jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda) prakticira se tijekom korizme, 40 dnevnog razdoblja koje prethodi Uskrsu, zadnji petak u Adventu, čistu Srijedu i Veliki Petak. Hrana i piće (izuzev vode) trebali bi se izbjegavati sat vremena prije mise.

Pravoslavci: Hrana i piće izbjegavaju se prije mise. Meso i svi životinjski proizvodi (mlijeko, jaja, maslac i sir) zabranjeni su za vrijeme posta; riba se izbjegava, no školjke su dozvoljene. Neki izrazito odani pravoslavci izbjegavaju i maslinovo ulje tijekom posta.

Protestanti: Najvažnije svetkovine u protenstantskoj vjeri su Božić i Uskrs. Post se rijetko prakticira.

Judaizam: U jednoj se godini šest dana posti. Tada je zabranjeno i jesti i piti. Post može započeti od zalaska sunca proteklog dana ili u zoru, no uvijek traje do zalaska sunca.

Islam: Ramazanski post podrazumijeva odricanje od jela i pića te pušenja i spolnih odnosa tijekom mjeseca ramazana od izlaska do zalaska sunca.

Hinduizam: Prema hinduističkom vjerovanju više od 18 dana u godini su svetkovine i tada se prakticira post. Osim tih dana, posti se za rođendane, vjenčanja i karmine. Post može biti potpun, odnosno potpuno ustezanje od hrane i pića, zatim konzumiranje «pročišćene» hrane usvajajući u potpunosti vegetarijansku prehranu ili sustezanje od određenih namirnica.

Budizam: Budistički svećenici u potpunosti poste u danima punog i mladog Mjeseca te izbjegavaju krutu hranu u poslijepodnevnim satima.

Što se događa u tijelu za vrijeme posta?
U stanju gladovanja naše se tijelo adaptira na nizak unos energije i aktivira alternativne metaboličke puteve. U stanju gladovanja katabolički hormoni pojačavaju proizvodnju glukoze u jetri i smanjuju iskorištavanje glukoze u skeletnim mišićima i masnom tkivu. Promjene u tijelu ovise o tome koliko dugo gladovanje traje i radi li se o potpunom gladovanju ili se unosi minimalna količina određene hrane (npr. povrtni i voćni sokovi).

Na početku gladovanja, kao i kod produžene tjelesne aktivnosti, tijelo prvo troši zalihe glikogena - osnovnog tjelesnog ugljikohidrata koji se nalazi u jetri i mišićima. U nedostatku hrane koja bi poticala stvaranje zaliha glikogena, proteina i masti, tijelo počinje razgrađivati vlastito tkivo. No, organizam to čini tako da prvo razgrađuje nepotrebne masne naslage, a tek kasnije poseže za mišićnim tkivom.

Najpoznatiji eksperiment „Minnesota Starvation Experiment“ (1944) je imao za cilj otkriti najbolji način rehabilitacije izgladnjelih žrtava rata. Muškarci koji nisu htjeli u rat s oružjem, sudjelovali su u eksperimentu gdje su tijekom 6 mjeseci gladovanjem i radom izgubili 25 % tjelesne mase. Nedvojbeno je dokazano da prehrana ima golem utjecaj na brojne fiziološke parametre (krvni tlak, razina kolesterola u krvi, rad srca i dr.). Također, pokazalo se da nakon razdoblja produljenog gladovanja može doći do opasnih poremećaja fosfata i elektrolita u serumu što može izazvati opasne reakcije (pa čak i smrt) ako se ponovno hranjenje započne naglo i obilno. Stoga se kod izrazito pothranjenih osoba (primjerice kod teških oblika anoreksije) početno hranjenje uspostavlja vrlo oprezno, polako uz pomno motrenje krvnih parametara.

Utjecaj povremenog gladovanja na lipide u serumu i homocistein
Tijekom mjeseca Ramazana, muslimani gladuju od izlaska do zalaska sunca. Znanstveni časopis Annals of Nutrition and Metabolism navodi rezultate mjerenja razine lipida i homocisteina (čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti) tjedan dana prije Ramazana, 21. dan i 20 dana nakon Ramazana.

Rezultati su pokazali da nije došlo do značajne promjene u razini ukupnog kolesterola, triglicerida i LDL-a, međutim, HDL je bio povećan tijekom Ramazana i 20 dana kasnije, a razina homocisteina tijekom jednog mjeseca gladovanja bila je snižena.

Rezultati ovog istraživanja pokazuju da povremeno gladovanje ima povoljan utjecaj na promatrane čimbenike rizike za pojavu kardiovaskularnih bolesti.

Utjecaj gladovanja na živčane stanice

Kada je u pitanju održavanje mozga na životu čini se da je priroda odlučila da žene vrijede više od muškaraca. Naime, nova studija otkriva da muške i ženske živčane stanice različito reagiraju na gladovanje – dok muške živčane stanice brzo odumiru, ženske se trude očuvati energiju i ostati žive.

Studija je provedena na živčanim stanicama laboratorijskih miševa pa znanstvenici ističu da se rezultati možda ne mogu prenijeti na ljudski model, ali su svakako indikativni.

Kada nije uputno postiti?
Postoji i nekoliko stanja u kojima je zdravo gladovanje kontraindicirano, a to su: djeca u rastu i razvoju, trudnice i dojilje, pacijenti s uznapredovalim karcinomom, dijabetesom, tuberkulozom i ozbiljnim kardiovaskularnim bolestima,te osobe s hipoglikemijskim krizama.

Može li post produljiti životni vijek?
Istraživanja provedena na životinjama pokazala su da sniženje energetskog unosa usporava proces starenja i produljuje životni vijek. Smanjenje energetskog unosa u ljudi uzrokuje slične adaptacijske metaboličke procese koji se opažaju na pokusnim životinjama (miševima, majmunima): smanjuju se metabolički, hormonski, upalni rizični čimbenici za nastanak dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, a moguće i malignih bolesti. Ipak, na pitanje može li ograničenje unosa kalorija produljiti životni vijek ili produljiti očekivano trajanje života u osoba normalne tjelesne mase, za sada se ne može odgovoriti. No umjerenost u jelu i piću u poodmakloj životnoj dobi zasigurno je dobar ulog u zdravlje i dug život.

Na temelju dosadašnjih saznanja može se samo zaključiti da je povremeni post i suzdržavanje od pretjerivanja u hrani svakako dobrodošlo u današnjim okolnostima – u svjetlu sve veće učestalosti debljine i brojnih civilizacijskih bolesti koje su izazvane pogrešnim odabirom hrane.

dr.sc. Darija Vranešić Bender

Vitamini.hr