Datum objave: 21. 02. 2011.

Znanstveno je utemeljeno da redovita konzumacija hrane bogate antioksidansima djeluje povoljno na zdravlje. Voće, povrće, cjelovite žitarice, čaj, vino, čokolada, maslinovo ulje i druge namirnice sadrže na stotine antioksidansa – vitamina, minerala i fitokemikalija – koji često djeluju sinergijski u borbi protiv štetnih slobodnih radikala.

Svakoga dana naše je tijelo izloženo brojnim napadima slobodnih radikala, molekula koje oštećuju stanice. Slobodni radikali su nestabilni spojevi kisika koji su izgubili elektron usljed našeg izlaganja suncu, zagađenju i svakodnevnim mentalnim i tjelesnim naporima. Ove molekule kruže tijelom nastojeći se stabilizirati tako što 'otimaju' elektrone drugim molekulama. Kada im to uspije, od stabilnih molekula stvaraju nove slobodne radikale, a usput oštećuju zdrave stanice.

Antioksidans ima jedinstveno svojstvo. Njegova molekularna struktura omogućuje mu da preda elektron slobodnom radikalu i time ga stabilizira. Antioksidansi su dakle "hvatači" slobodnih radikala i igraju mnoge važne uloge u borbi protiv oksidativne štete. Neki antoksidansi imaju individualno djelovanje, no u većini slučajeva djeluju timski. Zbog svojih jedinstvenih svojstava, antioksidansi štite od brojnih degenerativnih bolesti današnjice, poput malignih i kardiovaskularnih bolesti te dijabetesa, artritisa, makularne degeneracije i starenja.

Dobro su poznati vitamini s antioksidativnim djelovanjem – veličanstvena trojka A,C i E, minerali selen i cink te koenzim Q10, međutim zakoračivši u 21. stoljeće znanstvenici sve više pažnje posvećuju biljnim kemikalijama koje imaju višestruko snažnije antioksidativno djelovanje od vitamina i minerala. Biljna hrana sadrži tisuće fitokemikalija, a neke poput karotenoida i polifenola, intenzivno se istražuju, a rezultati su obećavajući.

Moderna znanost otkrila je impresivan kemijski sastav čokolade koja obiluje fitokemikalijama s cijelim nizom povoljnih učinaka na zdravlje i boljitak čovjeka. Čokolada, posebice ona tamna, sadrži antioksidanse polifenole za koje je utvrđeno da smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti. Tamnija čokolada je superiornija jer sadržava veću količinu kakaa, a samim time i više bioaktivnih spojeva. Danas postoji inicijativa među nekim proizvođačima čokolade da prilikom tehnološkog procesa nastoje sačuvati što viši udio vrijednih polifenola.

Vino je također bogat izvor polifenola, a među brojnim vrstama polifenola, čini se da je resveratrol najzaslužniji za antioksidativno djelovanje vina. Resveratrol je fitokemikalija koja se stvara u grožđu kao odgovor na mikrobnu infekciju ili stres, a akumulira se u opni (kožici) grožđa. Budući da je koncentracija resveratrola proporcionalna trajanju maceracije (kontaktu mošta i mljevenog grožđa), znatno je viši udio resveratrola u crnim vinima. In vitro istraživanja dokazala su snažnu antioksidativnu aktivnost resveratrola i učinak na smanjenje oksidacije LDL kolesterola, što može zaštititi od ateroskleroze.

Polifenol koji se smatra najmoćnijom aktivnom supstancom u zelenom čaju je epigalokatehin-3-galat (EGCG), vrsta katehina. Katehini iz čaja posjeduju niz farmakoloških učinaka; antioksidativno, antimutageno, antikarcinogeno i protuupalno djelovanje.

Brojna istraživanja ukazala su na povoljno djelovanje molekule EGCG na poboljšanje razine kolesterola (sniženje razine „lošeg“ i povišenje razine „dobrog“ kolesterola) te smanjenje oksidacije LDL („lošeg“) kolesterola. Na taj način zeleni čaj djeluje preventivno na pojavu kardiovaskularnih bolesti.

Brokula je izvrstan izvor vitamina C i A. Sadrži značajne količine kalcija i vrlo je važan izvor antioksidansa, posbice fitokemikalija - sulforafana, beta-karotena, kvercetina i luteina. Epidemiološke studije pokazale su da konzumacija povrća iz reda krstašica (kelj, brokula, kelj pupčar, kupus) može biti osobito učinkovita strategija smanjenja rizika karcinoma. Ova vrsta povrća bogata je biljnim kemikalijama glukozinolatima kojima se pripisuju antikarcinogeni učinci.

Najznačajnija nutritivna vrijednost relativno nove namirnice u našim krajevima - batata leži u iznimno visokom udjelu beta karotena. U batatu nalazimo 1700 puta više beta karotena nego u običnom krumpiru. Beta karoten u tijelu se pretvara u vitamin A, posjeduje snažno antiokidativno djelovanje i posebno je važan za zaštitu očiju. Batat je ujedno značajan izvor vitamina E te minerala kalcija.

Mrkva je također izvrstan izvor antioksidansa, a najznačajniji je izvor beta karotena. Mrkva se već od najranijeg djetinjstva percipira kao 'dobra za oči', i to s pravom. Karotenoidi iz mrkve pospješuju vid, štite od makularne degeneracije i katarakte.

Rajčica i proizvodi od rajčice najbolji su prehrambeni izvor likopena, karotenoida s antioksidativnim djelovanjem. Likopen iz rajčica višekratno je ispitivan u studijama na ljudima, te mu je dokazana zaštitna uloga u rastućem broju karcinoma. U studijama se najčešće spominje zaštitna uloga kod raka prostate, dojke, endometrija i pluća. Antioksidativna funkcija likopena podrazumijeva zaštitu stanice i staničnih struktura od štete izazvane djelovanjem slobodnih radikala, a to djelovanje važno je i u prevenciji bolesti srca. Uz likopen, koji se nalazi u žarištu zanimanja, rajčica sadrži i cijeli niz drugih, dobro poznatih, nutrijenata s antioksidativnim svojstvima. Naravno, radi se o vitaminima C i A.

Vitamini.hr

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: antioksidansi,

Komentari