Prehranom i načinom života protiv astme

Astma je jedna od bolesti modernog doba. U posljednjih desetak godina bilježi se značajan porast učestalosti ove bolesti u zapadnjački orijentiranom dijelu svijeta. Njezino ubrzano širenje je jedna od najvećih zagonetki moderne medicine. Astma, od koje u Hrvatskoj boluje više od 200 000, a u svijetu više od 300 milijuna ljudi, jedan je od najvećih zdravstvenih problema.
Stoga je znanstvenicima ova tema posebno interesantna pa se u literaturi vrlo često nalaze istraživanja koja nastoje rasvijetliti vezu između astme i načina života, posebice prehrane.

Nedavno je u znanstvenom časopisu Thorax objavljena studija koja je otkrila da konzumacija rajčice, mrkve i zelenog lisnatog povrća može smanjiti rizik od astme kod žena. Ranije su studije pokazale da žene češće imaju napadaje astme od muškaraca, a kao uzrok se navode hormonalne promjene, posebice tijekom menstruacije.

Istraživači s National Institute of Public Health u Meksiku nastojali su utvrditi mogu li prehrambene navike biti pretskazatelj učestalosti astme kod odraslih. U studiji je sudjelovalo 68 535 žena od kojih je njih 3,1% (2145) imalo astmu. Sudionice su ispunjavale upitnik o prehrambenim navikama koji je uključio pitanja vezana uz konzumaciju 238 različitih namirnica.
Nakon što su u obzir uzete godine, indeks tjelesne mase, pušenje, ukupni kalorijski unos, tjelesna aktivnost, uzimanje dodataka prehrane i status menopauze, rezultati su pokazali da su žene koje su konzumirale najviše rajčice, mrkve i zelenog lisnatog povrća imale najmanju učestalost astme.

I prethodno provedena istraživanja bila su na tragu da povećana konzumacija voća i povrća štiti od astme. Također, namirnica koja pokazuje povoljno djelovanje je punomasno mlijeko.

Osobe koje konzumiraju jednu šalicu punomasnog mlijeka dnevno manje su izložene riziku od astme od osoba koje konzumiraju obrano mlijeko. Rezultati su to istraživanja provedenih u Australiji koja su proučavala utjecaj mliječnih proizvoda na razvoj astme mladih Australaca.

Istraživanje su provodili znanstvenici sa Monash University , a bilo je dio velike studije koja je za cilj imala istražiti utjecaje i čimbenike rizika, osobito prehrambene, koji se mogu povezati sa zdravljem dišnih puteva mladih Australaca.
Istraživanja provedena na oko 1600 osoba obuhvatila su 25 nutrijenata i 120 vrsta namirnica, pokazala su da osobe koje konzumiraju punomasno mlijeko imaju 34 % manji rizik od razvoja astme. Opasnost od astme smanjuje se za 16 - 17 % ukoliko se u većim količinama konzumiraju jabuke, kruške i zeleno lisnato povrće.

Alergija na hranu veoma je važan dio znanosti o prehrani i mnogi istraživači bave se baš ovim problemom. Dr. Woods i njezin istraživački tim pokazali su da prehrana ima glavnu ulogu u razvoju bolesti kod samo 2 - 5 % atsmatičara, i to onih koji su uz astmu alergični na određenu vrstu hrane.

Prenatalna prehrana i opasnost od astme

Žene astmatičarke koje u trudnoći konzumiraju dosta namirnica bogatih omega-3 kiselinama mogu smanjiti rizik za razvoj astme kod svojih potomaka. Dobri prehrambeni izvori omega –3 kiselina uključuju plavu ribu, repu i repičino ulje, sjemenke lana, sojino ulje i orašaste proizvode.
Stoga se trudnicama preporučuje konzumacija masne ribe, poput tune i lososa, jer ove namirnice mogu smanjiti rizik za razvoj astme kod djece.
U studiji, čiji su rezultati prezentirani na internacionalnoj konferenciji American Thoracic Society, pokazano je da su djeca, čije su majke astmatičarke u trudnoći konzumirale masnu ribu, imala za 71% manji rizik od razvoja astme, u odnosu na djecu čije majke astmatičarke nisu konzumirale ribu.
Što su više masne ribe žene jele, rizik za razvoj astme kod njihovih potomaka bio je manji.
Kod žena koje nisu imale astmu, sličan utjecaj konzumacije ribe u trudnoći na smanjenje rizika od razvoja astme kod potomaka nije uočen.

Debljina u dječijoj dobi je čimbenik rizika

Prema rezultatima studije objavljene u časopisu American Journal of Epidemiology , pretilost kod djece može se povezati sa povećanim rizikom od razvoja astme.
Istraživači sa Sveučilišta u Kaliforniji proučavali su vezu između pretilosti i rizika od razvoja astme kod 3792 djece školske dobi. Djeca uključena u studiju, na samom početku studije nisu imala dijagnosticiranu astmu. U razdoblju od 1993. do 1998. godine istraživači su bilježili i procjenjivali nove slučajeve astme, jednako kao i visinu, tjelesnu masu, funkciju pluća i rizik od razvoja astme kod djece sudionika studije.
Do kraja studije zabilježeno je 288 slučajeva astme. Među djecom koja su bila pretila, ili su imala prekomjernu tjelesnu masu, rizik od razvoja astme povećao se za 52 do 60 %.
Istraživači smatraju da ova istraživanja mogu imati javno značenje jer povećanje broja pretile djece i one sa prekomjernom tjelesnom masom može rezultirati i povećanjem broja djece kod koje će se razviti astma.

Onečišćenje okoliša je čimbenik rizika

Hipoteza je da je pojačano onečišćenje okoliša jedan od osnovnih uzroka povećanja učestalosti astme. Dobro su poznate epidemije astme koje su u uskoj vezi s atmosferskom kontaminacijom.

Osobe koje se zbog prirode svog posla ili drugih razloga izlažu određenim kemijskim tvarima, primjerice uretanu ili poliuretanu, izložene su pojačanom riziku od razvoja astme.

Savjeti za zaštitu od astme

• Prehrana astmatičara treba se temeljiti na svježem povrću i voću, orašastim plodovima i sjemenkama te cjelovitim žitaricama (prednost treba dati zobi i integralnoj riži)

• Rafinirani šećer treba izbjegavati u prehrani.

• Luk i češnjak treba uključiti u jelovnik. Ove namirnice sadrže tvari koje koče enzim odgovoran za otpuštanje proinflamatornih molekula.

• Preporučljivo je jesti više puta dnevno manje obroke.

• Treba izbjegavati izrazito hladna pića jer takvi hladni napitci mogu iritirati bronhe i uzrokovati napadaj astme.

• Propolis može biti koristan astmatičarima jer djeluje umirujuće na mukozne membrane.

• Ukoliko se kod astmatičara sumnja i na alergiju na hranu ili pojedine namirnice pogoršavaju stanje bolesti, treba provoditi tzv. eliminacijsku dijetu, odnosno izbacivati iz prehrane namirnice koje pogoršavaju simptome.

• Preporučljivo je izbjegavati prehrambene aditive sulfite jer ova vrst aditiva može smetati oboljelima od astme.

• Treba imati na umu da pojedini nesteroidni antireumatici (NSAID) mogu pogoršati simptome bolesti, te se uzimanje ovih lijekova treba prokomentirati s liječnikom.

• Kod astmatičara je primjećen nedostatak vitamina B6, C te magnezija, mangana i selena, pa se preporučuje nadomještanje ovih nutrijenata putem dodataka prehrani.

• Svakako su preporučljive i tehnike opuštanja kako bi se uspješno oslobodili od stresa!

Brze činjenice o astmi
• Astma je kronična upalna bolest dišnih puteva čiji točni uzroci još ni danas nisu sasvim poznati, ali sklonost astmi pretežno se javlja nasljedno, kod osoba preosjetljivih na alergene.
• Alergeni poput prašine, peludi, životinjske dlake, pa čak i hladnog zraka i dima, mogu biti uzrokom akutnog napada astme.
• Stručnjaci ocjenjuju da će se broj oboljelih s godinama povećavati i to prije svega u urbanim područjima.

Dr.sc. Darija Vranešić