Zašto su nam važni elektroliti?
Adekvatna količina svakog minerala, elementa u tragovima i elektrolita u prehrani je potrebna u svrhu održanja zdravlja. I nedostaci i prekomjeran unos uzrokuju promjene u tjelesnim funkcijama. Tijekom ljeta, kada smo izloženi visokim temperaturama često se pojačano znojimo i tako gubimo elektrolite. Najlakše ih možemo nadoknaditi putem mineralne vode, izotoničnih napitaka, juha i drugih prehrambenih izvora tekućine i mineralnih tvari.
Elektroliti su elementi koji provode električnu struju, a to su: natrij (Na+), kalij (K+) i klorid (Cl-). Moderna, zapadnjačka prehrana bogata je natrijem i kloridom (ili kuhinjskom soli, NaCl), a siromašna je kalijem. Taj negativni obrat postigli smo evolucijom od pračovjeka, lovca-sakupljača, koji je konzumirao biljnu hranu bogatu kalijem i siromašnu natrij-kloridom. Prekomjeran unos soli velikim je dijelom uzrokovan upotrebom soli kao aditiva hrani. Sol se koristi i kao konzervans jer inhibira rast bakterija.
Danas pokušavamo ograničiti unos soli u našoj prehrani. Razlog restrikcije soli u prehrani je postavka da prehrana s visokim udjelom soli uzrokuje visoki krvni tlak ili hipertenziju kod pojedinaca koji su predisponirani za razvoj ove bolesti.
|
Elektroliti u prehrani
Tipična zapadnjačka prehrana sadrži oko 9 - 12 g soli, a sol se sastoji od 40 % natrija i 60 % klorida. Sol u prehrani uglavnom potječe iz procesirane hrane. Tek 10 % čini sol koja je prirodno prisutna u hrani, 15 % soli u hrani dodajemo tijekom kuhanja, a 75 % potječe od procesiranja.
|
Natrij u prehrani nije prisutan samo kao natrij-klorid, već je vezan i u drugim solima, primjerice natrij-hidrogenkarbonatu, natrij-citratu, natrij-glutamatu, a sve te forme pridonose ukupnoj koncentraciji natrija u prehrani.
Pitka voda iz vodovoda nije značajan izvor natrija, te pridonosi tek 10 % ukupnom prehrambenom unosu. Mineralne vode mogu biti bogate natrijem, ali je tada obično u formi natrij-bikarbonata za koji se pokazalo da ne pridonosi porastu krvnog tlaka. Štoviše, brojne su studije pokazale kako redoviti unos bikarbonatnih mineralnih voda ima povoljno djelovanje na vrijednosti krvnog tlaka.
|
Najbogatiji izvori kalija koji je poželjan u današnjoj prehrani su: neprerađena hrana, voće, povrće, cjelovite žitarice, svježe meso, a najbolji izvori su: banane, naranče, krumpir i rajčica.
Zdrave navike korištenja soli treba učiti u djetinjstvu budući da djeca često razvijaju svoj osjet za slanu hranu prema navikama svojih roditelja.
|
Apsorpcija elektrolita u probavnom sustavu
Gotovo cjelokupna količina unesenog natrija, kalija i klorida se apsorbira u probavnom sustavu, uglavnom u tankom crijevu. No, unatoč vrlo različitim unosima, homeostatski mehanizmi reguliraju koncentracije elektrolita u organizmu.
Interesantan primjer je usporedba sjeverne Kine i Indijske pustinje Kalahari. U sjevernoj Kini unos natrija je prosječno 13,9 g dnevno, a u pustinji Kalahari unos je niži od 1,7 g dnevno. Bez obzira na ove razlike u unosu, razine natrija u krvi stanovništva nisu značajno različite.
Dr.sc. Darija Vranešić Bender
|
|
|