Adekvatna količina svakog minerala, elementa u tragovima i elektrolita u prehrani je potrebna u svrhu održanja zdravlja. I nedostaci i prekomjeran unos uzrokuju promjene u tjelesnim funkcijama. Tijekom ljeta, kada smo izloženi visokim temperaturama često se pojačano znojimo i tako gubimo elektrolite. Najlakše ih možemo nadoknaditi putem mineralne vode, izotoničnih napitaka, juha i drugih prehrambenih izvora tekućine i mineralnih tvari.
Elektroliti su elementi koji provode električnu struju, a to su: natrij (Na+), kalij (K+) i klorid (Cl-). Moderna, zapadnjačka prehrana bogata je natrijem i kloridom (ili kuhinjskom soli, NaCl), a siromašna je kalijem. Taj negativni obrat postigli smo evolucijom od pračovjeka, lovca-sakupljača, koji je konzumirao biljnu hranu bogatu kalijem i siromašnu natrij-kloridom. Prekomjeran unos soli velikim je dijelom uzrokovan upotrebom soli kao aditiva hrani. Sol se koristi i kao konzervans jer inhibira rast bakterija.
Danas pokušavamo ograničiti unos soli u našoj prehrani. Razlog restrikcije soli u prehrani je postavka da prehrana s visokim udjelom soli uzrokuje visoki krvni tlak ili hipertenziju kod pojedinaca koji su predisponirani za razvoj ove bolesti.
Elektroliti u prehrani
Tipična zapadnjačka prehrana sadrži oko 9 - 12 g soli, a sol se sastoji od 40 % natrija i 60 % klorida. Sol u prehrani uglavnom potječe iz procesirane hrane. Tek 10 % čini sol koja je prirodno prisutna u hrani, 15 % soli u hrani dodajemo tijekom kuhanja, a 75 % potječe od procesiranja.
Natrij u prehrani nije prisutan samo kao natrij-klorid, već je vezan i u drugim solima, primjerice natrij-hidrogenkarbonatu, natrij-citratu, natrij-glutamatu, a sve te forme pridonose ukupnoj koncentraciji natrija u prehrani.
Pitka voda iz vodovoda nije značajan izvor natrija, te pridonosi tek 10 % ukupnom prehrambenom unosu. Mineralne vode mogu biti bogate natrijem, ali je tada obično u formi natrij-bikarbonata za koji se pokazalo da ne pridonosi porastu krvnog tlaka. Štoviše, brojne su studije pokazale kako redoviti unos bikarbonatnih mineralnih voda ima povoljno djelovanje na vrijednosti krvnog tlaka.
Najbogatiji izvori kalija koji je poželjan u današnjoj prehrani su: neprerađena hrana, voće, povrće, cjelovite žitarice, svježe meso, a najbolji izvori su: banane, naranče, krumpir i rajčica.
Zdrave navike korištenja soli treba učiti u djetinjstvu budući da djeca često razvijaju svoj osjet za slanu hranu prema navikama svojih roditelja.
Apsorpcija elektrolita u probavnom sustavu
Gotovo cjelokupna količina unesenog natrija, kalija i klorida se apsorbira u probavnom sustavu, uglavnom u tankom crijevu. No, unatoč vrlo različitim unosima, homeostatski mehanizmi reguliraju koncentracije elektrolita u organizmu.
Interesantan primjer je usporedba sjeverne Kine i Indijske pustinje Kalahari. U sjevernoj Kini unos natrija je prosječno 13,9 g dnevno, a u pustinji Kalahari unos je niži od 1,7 g dnevno. Bez obzira na ove razlike u unosu, razine natrija u krvi stanovništva nisu značajno različite.
Dr.sc. Darija Vranešić Bender
