|
|
|
|
|
Istina o čokoladi
Već od 16.-og stoljeća, kada su je španjolski konkvistadori donijeli u Europu iz Meksika, prozvana je lijekom, luksuzom pa čak i afrodizijakom. Tamna čokolada danas je aktualna tema u znanstveno – istraživačkim krugovima i sve je više rezultata istraživanja koja potvrđuju njenu blagotvornost. No o njoj postoje i neki uvriježeni mitovi.
Tamnom čokoladom protiv stresa
Većina vjeruje kako nas, barem kratkoročno, čokolada usrećuje. Istina je da hrana koja obiluje ugljikohidratima u organizmu može povećati razinu serotonina – neurotransmitera zaduženog za osjećaj zadovoljstva i mentalne opuštenosti, ali ne bezuvjetno. Ugljikohidrati neće biti učinkoviti ukoliko se unose hranom koja sadrži obilje proteina ili masti jer u takvom okruženju dolazi do usporavanja njihove apsorpcije. S obzirom da čokolada sadrži masti, za pretpostavit je kako nije učinkovita u tom zadatku. S druge strane, postoji nekoliko istraživanja koja joj pripisuju svojstvo lijeka za emocionalni stres. Primjerice, klinička studija iz 2009. godine je zabilježila kako svakodnevni unos 30 g tamne čokolade kroz period od 2 tjedna smanjuje razinu hormona stresa. Međutim, nova studija objavljena u stručnom časopisu Archives of Internal Medicine iznjedrila je zanimljive podatke. Naime, znanstvenici su zabilježili kako osobe koje unose veće količine čokolade, češće pate od depresije. Za sada je nejasno iz kojeg su razloga depresivne osobe unosile više čokolade. Znanstvenici su ponudili nekoliko objašnjenja tog fenomenu. Moguće je kako čokolada ima antidepresivno djelovanje, pa da iz tog razloga nesretni ljudi češće posežu za njom. Jednako tako je moguće da čokolada na kratkoročnoj bazi utječe na raspoloženje te da poput alkohola, dugoročno izaziva nepovoljne učinke odnosno što ju više jedemo, čini nas nesretnijima.
|
Ovisnost o čokoladi
Iako se ovisničko ponašanje općenito povezuje sa zlouporabom droge i alkohola, smatra se da i čokolada može izazvati slične psihofarmakološke reakcije i ponašanje kod podložnih pojedinaca. Pregledom znanstvene literature može se zaključiti kako su za privlačnost čokolade zaslužni njeni hedonistički atributi odnosno sadržaj masnoće, šećera, tekstura i aroma, glavni pobuđivači želje za čokoladom. Čokolada također sadrži i nekoliko biološki aktivnih supstanci, između ostalog i masne kiseline koje imitiraju djelovanje kanabisa koje bi mogle biti zaslužne za izazivanje ponašanja i osjećaja kao što to čine tvari koje izazivaju ovisnost. Najvjerojatnije kombinacija senzorskih karakteristika, nutritivnog sastava i psihoaktivnih tvari čine čokoladu neodoljivim slatkišem bez kojeg najviše žene ne mogu živjeti. Vjeruje se kako pojačanu želju za čokoladom kod žena izazivaju hormoni, no unatoč svim teorijama o povezanosti PMS-a i čokolade za sada nema opširnog objašnjenja za ovaj dobro poznat fenomen. S obzirom da je sadržaj psihoaktivnih tvari u čokoladi prenizak za izazivanje bilo kakvog učinka, čokolada vjerojatno ne izaziva ovisnost već se njenog osjećaja ugode, glatkoće i punoće okusa kojeg stvara u ustima jednostavno ne možemo zasititi.
Čokolada uzrokuje nastanak prištića
Iako znanstvena istraživanja nisu dovela u vezu unos čokolade i pojavu prištića, ovaj mit još nije razbijen. Dugo se smatralo kako je optuživati čokoladu za pojavu akni besmislica, međutim ipak postoje studije koje govore drukčije. Čini se kako na pojavu akni utječe hrana s visokim glikemijskim indeksom. Hrana koja naglo povisuje razinu glukoze u krvi izaziva navalu inzulina što za posljedicu ima masniju kožu i upalu.
|
Čokolada smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti
Broj istraživanja koja potvrđuju blagotvoran učinak tamne čokolade za zdravlje je u konstantnom porastu, a najviše se ističu istraživanja koja ukazuju na njeno djelovanje na srce i krvne žile. Utvrđeno je kako konzumacija tamne čokolade može sniziti krvni tlak i poboljšati funkciju krvnih žila i time smanjiti rizik od infarkta miokarda i moždanog udara. Za te pozitivne, protektivne učinke čokolade zaslužni su antioksidansi flavonoidi. Valja imati na umu da čokolada sadrži i šećere i značajnu energetsku vrijednost pa je zbog te činjenice treba konzumirati u maloj količini koja je dovoljna za pozitivan učinak na srce i krvne žile. Pritom, bi isto tako, trebalo izabrati čokoladu sa što većim udjelom kakaa jer će se na taj način postići veći kardioprotektivni učinak.
Čokolada je bogata hranjivim sastojcima
Zrno kakaa sadrži otprilike 50 % masti, a najzastupljenije su dvije zasićene masne kiseline (palmitinska i stearinska) i jedna mononezasićena masna kiselina (oleinska). Kakao maslac i čokolada ne uzrokuju podizanje kolesterola u krvi, međutim unos mliječne čokolade, kod koje dio ukupnog sadržaja masti čine i mliječne masti, može negativno utjecati na kolesterol. Zrno kakaa također sadrži i obilje ugljikohidrata od kojih je najviše škroba te topivih i netopivih prehrambenih vlakana. Kakao sam po sebi sadrži vrlo malo jednostavnih šećera, a većina ih se dodaje prilikom proizvodnje čokolade. Kakao je poznat po sadržaju antioksidansa i to polifenola flavonoida i to katehina, epikatehina i procijanidina. U kakau se može pronaći i vrlo malo teobromina i kofeina. Kakao zrnca bogata su esencijalnim mineralima uključujući magnezij, kalcij, željezo, cink i bakar te vitaminima A, B1, B2, B3, C i E. |
Poželjna namirnica
S obzirom na veliki broj objavljenih istraživanja koja govore u prilog blagotvornom učinku na zdravlje, čokolada se više ne smatra nepoželjnom namirnicom. No to ne znači da je time dano zeleno svjetlo za prekomjerno uživanje u toj slastici. Zbog velikog sadržaja masti i energije potencijalna je prijetnja vitkoj liniji stoga i ovaj put vrijedi pravilo o umjerenosti. Čokolada svoju moć dobiva zbog sadržaja antioksidansa. Što je čokolada tamnija odnosno što je viši postotak kakaa u čokoladi, viši je i sadržaj vrijednih antioksidansa za koje je moguće da djeluju i antikarcinogeno. Ipak, nije svaka tamna čokolada ista. Da bi se u čokoladi sačuvao što viši sadržaj antioksidansa potrebno ju je proizvesti posebnom metodom pri niskim temperaturama. Tom se metodom u 20 g čokolade može naći čak 660 mg flavonoida, a usporedbe radi, jedna šalica zelenog čaja sadrži oko 50 mg flavonoida. Zasigurno, za kvalitetnije čokolade treba izdvojiti više novca, međutim, čini se da se investicija ipak isplati.
Mirja Jošić, dipl. ing.
Vitamini.hr |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
Forum
|
 |
|
|
|
Recepti
|
 |
|
|
|
Savjeti
|
|
|
|
|
Pitanja i odgovori
|
|
|
|
|
On-line ordinacija
|
|
|
|
|
Knjige
|
|
|
|
|
|
|
|