|
|
|
|
|
Prehrana djeteta u prve dvije godine
Razdoblje početka dohrane je vrijeme učenja i za dojenče i za majku. Dojenče se mora naviknuti na novi način hranjenja – žličica umjesto dude, novi okusi, konzistencija i boja velika su promjena u odnosu na isključivo mliječne obroke prvih 6 mjeseci. Mama se mora naoružati mirom, razumijevanjem i strpljenjem uz malo ustrajnosti i čvrstine. Pažljivo treba odmjeriti sastojke hrane, kako bi se djetetu dala prava, brižno odabrana količina, koja će mu pomoći rasti i sazrijevati.
6 MJESECI
Dohrana je razdoblje eksperimenata – ritam, odgovor djeteta na novi okus različit je od djeteta do djeteta. Dok će u prvom pokušaju s gađenjem odbiti finu «papicu» od mrkve, koju je majka s puno truda pripremila, za dan-dva bez problema će prihvatiti istu kašicu. Treba znati da dojenče ne zna odmah progutati hranu jer je naviklo na sisanje i pokreti jezika nisu još usklađeni s novim načinom hranjenja i dio kašice izlazi iz usta.
Mama će odabrati namirnice slijedom zdravog razuma jer dijete mora naučiti da je hrana ne samo potreba, nego i zadovoljstvo.
Šest mjeseci je prekretnica u razvoju djeteta: uz naslon se održi u sljedećem stavu, motorika ruku je znantno napredovala, niču prvi mliječni zubi, zanima ga okolina i sve što može dohvatiti.
|
Nekoliko pravila koja treba poštovati:
* Dijete mora naučiti gutati na novi način, a to znači hranu veće gustoće od mlijeka: nikako mu se ne smije staviti previše hrane u usta, stavljanjem žličice na usnice, pokušat će sisati.
• Ako mu se kašica sviđa, bez problema se s istom vrstom može nastaviti sljedećih dana uz neznatne izmjene: primjerice kašica od rižinih ili kukuruznih pahuljica uz dodatak voća (jabuka, kruška, banana).
• Ne treba nastojati nuditi hranu koja se djetetu ne sviđa. Svaku novu vrstu ponuditi vrlo postupno s razmakom od nekoliko dana u odnosu na prethodnu.
• Ne treba se brinuti ako se dijete igra s kašicom – to je način učenja i poznavanja. Nikako ne treba pokazati ljutnju ili pak previše zadovoljstva zbog njegovog odnosa prema hrani. Na taj način može mu pasti na pamet da je cilj prihvaćanja hrane način da mamu razveseli, ali postoji i rizik da odbijanje koristi kao sredstvo ucjene.
• Kašice za dojenče pripremaju se bez dodatka soli.
|
Koje namirnice ponuditi kao prve obroke dohrane?
U pripremi prvih obroka kašaste hrane obično se primjenjuju preporuke pedijatra određene regije, koje su uobičajene i privlačne.
U principu je svejedno dobije li dojenče kašicu od povrća, voća ili mliječnu kašicu s cerealijama (rižine ili kukuruzne pahuljice, raskuhana riža ili nakon 6 mjeseci pšenični griz, keksi).
No dijete je naviklo na slatkasti okus majčinog i/ili zamjenskog mlijeka pa će lakše prihvatiti prve obroke sličnog okusa.
U nas je uobičajeno da pedijatar kao prve preporuča voćne ili mliječne kašice, a potom one od povrća u koje se kasnije dodaje usitnjeno meso i oko 10. mjeseca žumanjak jajeta (cijelo jaje tek s navršenih godinu dana). Naravno u pojedinim regijama prehrambene navike se razlikuju pa postoje i varijacije u dohrani dojenčeta. Ali o osnovnim postavkama kalendara dohrane općenito prihvaćenog, treba voditi računa.
|
Voćne kašice
Postavlja se pitanje, koje naravno ima svoje ekonomske razloge glede izbora kašica za bebe: pripremljene kod kuće od usitnjenog voća uz dodatak rižinih pahuljica ili keksa (bez glutena!) ili homogenizirani industrijski pripravci.
• Za prve obroke mami će biti lakše uporabiti industrijski pripremljene voćne obroke u staklenim posudicama, koji imaju određene prednosti:
- sigurnost glede izbora i porijekla voća, koje je posebno odabrano bez uporabe umjetnih gnojiva i pesticida
- hranjivost zbog obogaćenja vitaminom C - sadrži veću količinu vitamina od svježeg voća
- probavljivost: voće je u tim obrocima usitnjeno do najfinijih čestica, lako probavljivo i prilagođeno djetetovom osjetu okusa.
- praktičnost zbog higijenskog pakiranja u malim staklenim posudicama: obrok se može ponuditi djetetu i kada je izvan kuće: u šetnji, na putovanju jer se lako prenosi.
U nizu europskih zemalja primjenjuju se vrlo strogi zakoni, koji određuju kontrolu:
- podrijetla namirnica (kultivacija bez uporabe pesticida)
- sadržaja drugih štetnih tvari kao npr. nitrati, alfatoksini, soli teških metala i drugo
- tehnološki postupak u pripremi (bez konzervansa, bez dodataka boja i umjetne arome, bez genetski modificiranih organizama)
- pakiranje (posebna ambalaža).
|
Mliječne kašice
Imaju prednost kao prelazni obroci, koje će dojenče lakše prihvatiti zbog poznatog mliječnog i slatkastog okusa iako različite gustoće. Dojenče dobije veći energetski unos i dodatak minerala
|
| Priprema mliječnih kašica temelji se na dodatku cerealija – žitarica, i to najprije onih bez glutena (bjelančevina koju sadrže žitarice kao što su pšenica, ječam, raž, zob). Nakon 6. mjeseca (još bolje 8. mjeseca) mogu se dati i proizvodi od spomenutih žitarica (pahuljice, griz, tjestenina, keksi). Dodatkom žitarica mliječnom obroku unose se biljne bjelančevine, vitamini iz skupine B i povećava energetski unos. Do navršenih 6 mjeseci dojenče može dobiti samo proizvode koji se temelje na riži i kukuruzu – posebne pahuljice za dojenčad. |
Budući da se neprerađeno kravlje mlijeko ne preporuča u prehrani do kraja prve godine, mliječna kašica može se prirediti sa zamjenskim mlijekom (mliječna formula), koje nosi oznaku 2. U mliječnu kašicu može se dodati i usitnjeno svježe voće (jabuka, kruška, banana).
Još je jednostavnija priprema kašice koja već sadrži mlijeko u prahu te kukuruzne i rižine pahuljice uz dodatak vitamina i minerala, a dodaje se samo voda zagrijana na 50 C (npr. kašice kojima je dodano voće u prahu, jabuka ili banana).
U početku se svaka kašica bilo voćna, mliječna ili od povrća može dati i rjeđa u bočici na dudu sa širim otvorom, kako bi se dojenče priviklo na novi okus. To naravno ovisi o dojenčetu i njegovoj reakciji. No cilj početka dohrane je i u tome da se dijete privikne na nove namirnice i hranjenje žlicom. Ima djece koja tu promjenu prihvaćaju lako, dok druga imaju poteškoća i potreban je drugačiji pristup. Naravno žličica će ipak ubrzo dobiti svoje mjesto. No od dohrane ne treba odustati i ako dijete odbija drugačiju hranu ići linijom manjeg otpora i ostati samo na mliječnim obrocima.
Kašice od povrća
Obično se temelje na lako probavljivom povrću (mrkva, krumpir, tikvice), koje mora biti dobro kuhano i pasirano ili maksimalno bez dodataka soli ili šećera. Tako priređenom najbolje je dodati raskuhanu i usitnjenu rižu, koja dobiva kremastu konzistenciju. Isto se može dobiti dodatkom kukuruznog škroba.
Nakon što se dijete privikne na prve žličice potpuno drugačijeg okusa, kašice se mogu obogatiti i drugim dodatcima. Kao začin dodaje se djevičansko maslinovo ulje (dobiveno hladnim prešanjem), kao i druge vrste ulja odabranih biljaka (suncokret, kukuruz i dr.). Nutricionisti ističu štetnost hidrogeniziranih biljnih masti, koje se nalaze u sastavu niza proizvoda (keksi, kolači i neke druge vrste slatkiša) zbog nepoželjnog utjecaja na krvne žile. Maslac je organizmu poznat proizvod i lakše će ga razgraditi nego posebnim tehnološkim procesom proizvedene krute masnoće. Umjerena povremena uporaba maslaca u jelovniku neće naškoditi.
Tjestenina
Kompleksni ugljikohidrati temelj su zdrave prehrane, Osiguravaju 50% dnevnog unosa kalorija. Dijete do 6 mjeseci ne smije dobiti namirnice koje sadrže gluten, ali u 8. mjesecu ova bjelančevina više nije prijetnja, ukoliko dijete nema nasljednu sklonost za celijakiju.
Ugljikohidrati u tjestenini, kruhu i drugim proizvodima od žitarica, riži te grahoricama (leguminoze) su kompleksni šećer, osiguravaju organizmu energiju koja se oslobađa postupno, što daje duži osjećaj sitosti. Građeni su od lanaca molekula i zovu se polisaharidi.
|
Jednostavni šećeri mogu se sastojati od samo jedne molekle (monosaharidi), dvije ili najviše deset, a nalaze se u voću, medu, pekmezu i džemovima te bijelom šećeru. Vrlo brzo se asimiliraju i nisu zasitni.
Meso
Sadrži bjelančevine visoke biološke vrijednosti i na taj način unose se u organizam esencijalne aminokiseline. Za početak je bolje rabiti gotove pripravke : homogenizirani (homogenizirano = jednolično je usitnjeno tijekom tehnološkog procesa) ili liofilizirani (liofilizirano = mesu je oduzeta voda i usitnjeno je npr. piletina, puretina) kao prvi mesni obroci u dobi od 8 mjeseci, a kasnije priređeni kod kuće (kuhanjem na pari mesi gubi najmanje od svih sastojaka) i usitnjeni dodani kašici. Bijelo meso se daje ranije zbog lakše probavljivosti. Crveno meso nema značajniju prednost pred bijelim jer je ova namirnica u svakom slučaju bogat izvor željeza. Daju se laganije vrste mesa i to onog mladih životinja. Mesna juha ne može biti zamjena za meso - iako sadrži i bjelančevine i minerale, nedostaje joj željezo te stoga dijete mora dobiti meso.
Riba
Vrijedna namirnica koja sadrži Omega -3 masne kiseline, kojima počinje rana prevencija bolesti srca i krvnih žila u odrasloj osobi i riba se na jelovniku dojenčeta pojavljuje kasnije nego što se ranije preporučalo upravo zbog moguće pojave alergije. Usitnjeni homogenizirani pripravci ribe (list, pastrva) preporučuju se kao prvi obroci vrijedne namirnice tek krajem prve godine.
Grahorice (leguminoze)
Grah, grašak, leća su namirnice koje sadrže i bjelančevine i kompleksne šećere, vrijedan su prilog jelovniku krajem prve godine, ali moraju biti priređene u obliku kašice ili juhe (pasirani grašak, leća, grah). Bjelančevine u ovim namirnicama nemaju istu biološku vrijednost kao one i mesa i/ili ribe jer ne sadrže aminokiseline.
Jaje
Biološki je visoko vrijedna namirnica, ali snažan alergen. Žumanjak se može dati krajem prve godine (10-11 mjeseci), ali bjelanjak tek nakon navršene prve godine.
|
Kravlje mlijeko važan izvor kalcija
Svjetska zdravstvena organizacija ne preporuča kravlje mlijeko u prehrani djece do navršene godine dana. Mlijeko kao bogat izvor kalcija mora biti sadržano u jelovniku organizma koji raste jer se tako spremaju pričuve ovog neophodnog minerala za cijeli život (kosti, zubi).
Pola litre mlijeka sadrži 600 mg kalcija, a djetetu u dobi od 1-10 godina dnevno treba 800 mg ovog minerala: kosti rastu, u njih se ulaže kalcij i drugi minerali dajući im čvrstoću. I druge namirnice sadrže kalcij, ali ga organizam ne može koristiti tako povoljno kao iz mlijeka i mliječnih proizvoda. Mliječni proizvodi kao jogurt i sir zadržavaju korisne osobine mlijeka, sadrže mliječne fermente, a mogućnost pojave alergije je manja nego kod neprerađenog kravljeg mlijeka. Ukoliko je postojala sumnja na alergiju na kravlje mlijeko, dijete može dobiti dva obroka zamjenskog mlijeka, koje nosi oznaku 3.
|
Jogurt
Kremasta konzistencija jogurta obično se počinje sviđati dojenčetu kada mu se sve manje sviđa mlijeko. Sadrži niz dragocjenih tvari potrebnih za rast djeteta. Jogurt je izvrsna namirnica tijekom dohrane, kada se dijete privikava na nove okuse. Može se ponuditi kao međuobrok umjesto voća ili zajedno s voćem.
Sadrži žive fermente
Jogurt nastaje fermentacijom svježeg kravljeg mlijeka u kojem mliječni fermenti (živi mikroorganizmi) rastu i umnožavaju se koristeći kao izvor energije mliječni šećer laktozu, razgrađujući je u dvije sastavne molekule jednostavnih šećera - glukoza i galaktoza.
Upravo iz tog razloga jogurt je lako probavljiva namirnica.
Fermenti se zatim dodaju pasteriziranom mlijeku. Oni tipični za jogurt pripadaju dvjema slojevima bakterija: Lactobacilus bulgaricus i Streptococcus thermophilus.Kvalitetan jegurt sadrži dva milijuna živih mliječnih fermenata u jednom gramu.
Pravi je rudnik kalcija
Jogurt je posebno bogat tim mineralom, koji je osnova za kosti i zube, važan je za kontrakciju mišića, osobito miokarda (srčanog mišića), za zgrušavanje krvi te za odvijanje normalnog rada živčanog sustava u cjelini. U jogurtu kalcija ima puno i to u probavljivom obliku, koji organizam može lako asimilirati.
Izvor visoko vrijednih bjelančevina
Kao i sve namirnice životinjskog podrijetla, i jogurt sadrži bjelančevine visoke biološke vrijednosti, što znači da sadrže sve esencijalne aminokiseline (sastavne dijelove bjelančevina), a to su one koje organizam ne može sam stvarati (ima ih ukupno 8, odnosno za djecu 9) te ih stoga mora dobiti u prehrani. Bjelančevine u jogurtu su već djelomično razgrađene zahvaljujući djelovanju mliječnih fermenata te su stoga lako probavljive.
Jogurt je lakše probavljiv nego mlijeko
Jogurt pripada skupini mliječnih proizvoda, koji je lakše probavljiv nego mlijeko i ne izaziva intoleranciju na laktozu ni alergiju. Sadrži samo 3% laktoze, koja je većim dijelom razgrađena djelovanjem mliječnih fermenata i stoga lakše probavljiva. Ako dijete kroz određeno vrijeme ne podnosi laktozu (jer mu nedostaje enzim laktaza koji ju razgrađuje), smije dobiti jogurt u dohrani, ali ne i u slučaju kada je nedostatak enzima trajan ili je dijete alergično na bjelančevine kravljeg mlijeka.
Zaštitna uloga
Zahvaljujući sadržaju mliječnih fermenata, jogurt ima zaštitnu ulogu jer povećava broj “dobrih“ bakterija u crijevu, a ograničava rast štetnih mikroorganizama. Treba znati da mliječni fermenti ostaju živi i aktivni ako se jogurt drži na niskim temperaturama i ako se ne čuva predugo.
|
Kada uvesti jogurt u dohranu dojenčeta?
Sve ovisi o uputama nadležnog izabranog pedijatra, ali načelno se jogurt može ponuditi dojenčetu nakon navršenih 6 mjeseci jer oblikuje korisnim tvarima i lako je probavljiva namirnica jer su mliječni šećer i bjelančevine već djelomično razgrađeni. Za početak je bolje izabrati jogurt posebno namijenjen za dojenčad jer će se malenima više svidjeti – manje kiseo i ugodno slatkog okusa. Najbolje je izabrati bijeli jogurt i dodati mu malo voća (banana, kruška, jabuka). Nakon godine dana, izbor voća može biti raznovrsniji.
Važno je da sadržaj masti u jogurtu prelazi 3%.
12 MJESECI
Doručak
Nakon navršenih godinu dana, obroci dalje mogu zadržati oblik kašica(“papica“), iako se mijenja konzistencija i raznolikost okusa. Obroci su gotovo usklađeni s obrocima obitelji i doručak već može postati prvi korak u stjecanju dobrih navika.
U ovoj dobi dijete može dobiti neprerađeno kravlje mlijeko, kojem su dodane pahuljice od riže i/ili kukuruza za dječju dob. Keksi su također dobar izbor, bilo topljivi keksi u mlijeku koji se može dati i na bočicu ili u šalici, ali i dječji keksi čvršće konzistencije, omekšani u mlijeku. Umjesto kravljeg mlijeka, dijete može dobiti i zamjensko mlijeko s oznakom 3, kojem se također može dodati keks. Obično je mjera četiri keksa na bočici ili šalicu mlijeka.
Obrano kravlje mlijeko nije za prehranu djece, količina masti ne smije biti manja od 2.8 %.
Postoje i druge mogućnosti
Umjesto keksa, dijete može dobiti za doručak pecivo ili kruh zaslađen žličicom meda. S vremenom umjesto keksa uvesti u prehranu namirnice koje daju više energije, kao što su žitarice u obliku pahuljica, griza ili riže na mlijeku. Jogurt, najbolje bijeli, s dodatkom keksa ili svježeg voća također je vrlo dobar izbor i formiranje korisnih navika u prehrani.
|
Pravila kojih se treba pridržavati
* Doručak se ne smije preskočiti: to je najvažniji dnevni obrok jer određuje raspored sljedećih susreta s hranom.
* Ako dijete nema apetita čim se probudi, treba s doručkom malo pričekati, da ponovno uspostavi svoju ravnotežu nakon spavanja i tada mu ponuditi doručak.
* Voće, koje se u početku obično dodaje umjesto keksa, može se vremenom dodavati i uz druge namirnice, svježe ili prerađeno (npr. kruh ili pecivo s džemom).
18 MJESECI
Doručak, ručak, međuobrok i večera predstavljaju organizirane dnevne obroke i stjecanje dobrih navika u prehrani koje treba ustaliti, tako da postanu običaj kojeg će se dijete kasnije pridržavati. S polaskom u školu međuobrok svakako treba uvesti kao naviku.
Glavni obroci s navršenih 18 mjeseci trebali bi biti sve sličniji onima koje jedu roditelji: prelazeći od kašica u koje je umješano sve (juha, meso, tjestenina ili povrće) do priprema pojedinih namirnica zasebnog okusa i sastava, koje se odvojene nađu zajeno na istom tanjuru.
Osnova obroka
Juha s rižom ili tjesteninom, ili tjestenina začinjena rajčicom i ribanim sirom, zatim kuhana piletina s dodatkom povrća.
Naravno jelovnik se može mijenjati jer u ovoj dobi je logično da dijete može jesti gotovo sve namirnice uz malo izuzetaka.
Važno je da jelovnik osigurava namirnice koje sadrže škrob, važan izvor energije (složeni šećeri- tjestenina, riža kruh), povrće i namirnice kojima organizam dobiva bjelančevine. To su meso, riba, jaje, grahorice, kuhani pršut, sir. Jelovnik se može nadopuniti s malo voća.
Pravila kojih se treba pridržavati
• S vremena na vrijeme dobro je dati djetetu obrok koji je dobro usklađen i sadrži sve potrebno a ima za osnovicu žitarice i grahorice (npr. grašak i riža, juha od graha s tjesteninom i malo kuhanog pršuta).
• Dva-tri puta na tjedan određenim ritmom na jelovniku bi se trebala naći riba. Jaje može zamijeniti obrok mesa.
• Povrće i voće moraju biti zastupljeni u jelovniku stalno i obilno.
• Treba izbjegavati dodatak soli posebno pripremljenim i obrađenim jelima.
|
2 GODINE
U ovom životnom razdoblju hrana postaje prilika za otkrivanje svoga “ja“, natjecanja s drugima. Važno je voditi računa o tome da se uživanje u omiljenim jelima svede na pravu mjeru.
Omiljeni obroci
Dozvoljeno je malo odstupanje od pravila bez problema, ali uz neke izuzetke. Primjerice omiljene pečene krumpiriće ne treba potpuno izbjegavati pod uvjetom da se odstrani suvišna masnoća u kojoj su pečeni (najbolje na papirnatom ubrusu). Komadić čokolade ne treba uskratiti kao i malo kobasice ili salame. Na minimum treba svesti navedene namirnice, kao i “osvježavajuće“ gazirane napitke ili light voćne sokove jer potpuna zabrana samo povećava radoznalost.
Ne dozvoliti
Neka hrana za odrasle svakako nije primjerena dječjoj dobi i ne treba niti biti blizu djeteta. Vrlo pikantni umaci i jela mogu nadražiti sluznice djeteta, koje su još vrlo nježne.
|
Vrlo masna jela (majoneze, tartar umak, i slično), kao jela gorkog okusa za koja dijete još nije spremno, treba izbjegavati. Također treba izbjegavati tvari koje previše razdražuju (šećer u suvišku), napitak kao cola i posebno obrađena i začinjena jela od mesa.
Pravila kojih se treba pridržavati
• Dozvoliti djetetu da jede omiljeno jelo (pečene krumpiriće i slično) može biti ustupak, ali ne nagrada.
• Kada je to potrebno, treba odlučno reći NE.
• Apsolutna zabrana namirnica koje druga djeca imaju na jelovniku neće utažiti djetetovu želju da ih kuša te stoga treba ponekad učiniti ustupak bez dramatiziranja.
• I količina hrane za dijete nije ista kao za odrasle i o tome se ne vodi dovoljno računa. Dijete pojede koliko može, a često se čuje prigovor kako treba pojesti sve što je na tanjuru. Važno je da tanjur nije previše napunjen.
• Iznimke za uživanje u “ nezdravim “ obrocima ne bi trebale biti češće od dva puta na tjedan.
• Pravilo koje se mora poštovati bez iznimke je kušanje alkohola čak niti razrijeđenog (bevanda), niti u najmanjoj količini.
|
Autor: Prim. mr. sc. dr. Ružica Duplančić-Šimunjak, pedijatrica
Članak preuzet iz časopisa Bebe,veljača 2010. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
Forum
|
 |
|
|
|
Recepti
|
 |
|
|
|
Savjeti
|
|
|
|
|
Pitanja i odgovori
|
|
|
|
|
On-line ordinacija
|
|
|
|
|
Knjige
|
|
|
|
|
Product report
|
|
|
|
|
|
|
|