|
|
|
|
|
Hranom protiv temperature
| Svježi voćni sok kada je dijete prehlađeno? Dva kivija dnevno za sprječavanje gripe? Mnoge mame će pomisliti na ovakve dodatke prehrani, posebice u zimskim mjesecima, kada su aktualni problemi česte prehlade, koje slijede jedna drugu. No nije u pitanju samo uloga ovog tipa namirnica u sprječavanju prehlade i drugih zimskih bolesti – njihova je namjena puno šira. Nutricionisti, ali i šira javnost, posebice roditelji i svi oni koji vode računa o prehrani, znaju važnu ulogu prehrane. Ne radi se samo o bjelančevinama, mastima i šećerima, tj. dovoljnom unosu materijala za rast (dječja dob), ali i obnovu organizma (odrasli), kao i energije, nego i u drugim svojstvima namirnica, koje organizam prima za poboljšanje funkcije cijelog tijela i sposobnost jačanja organizma. Dobro usklađeni jelovnik ne služi samo u cilju rasta, nego i jačanja organizma. |
Jelovnik za djecu od druge godine života
Evo prijedlog jelovnika iz kojeg se mogu usvojiti ideje o izboru raznolikih osnovnih namirnica prema njihovim funkcionalnim svojstvima. Količine se odnose na apetit djeteta, koje malo pomalo oblikuje svoje stavove u okusima i navikama o hrani koja ima zaštitnu ulogu. Za orijentaciju mogu poslužiti za djecu u dobi od 2-6 godina sljedeće količine (sirovih) namirnica: riža i tjestenina 40-60 grama, bijelo meso 50-70 grama, crveno meso 40-60 g, riba 80-100 g, sirovi pršut 30-40 g, kuhani pršut 40-50 g, sir 40-60 g, grahorice (grašak, grah, leća) 20 g, kuhano povrće 70-90 g, sirovo povrće 40-60 g.
Prehrambene tvari koje jačaju imunitet organizma
To su “funkcionalne” tvari. Njihova imena su već poznata kada se govori o zdravlju: flavonidi, polifenoli, lutein, betakaroten. Mame već znaju da se flavonidi i antioksidansi nalaze kao moćni “antiage” sastojci u kozmetičkim preparatima, možda nisu mislile da se radi o vrlo dragocjenim elementima, koji pomažu u sprječavanju oksidativnog stresa stanice. Radi se o stresu koji nije vezan samo uz dob ili neka trovanja koja proizlaze iz loših navika odraslih (alcohol, nikotin), nego primjerice od onečišćenja zraka i okoliša, koje pogađa i djecu i odrasle, no u djetinjstvu uzrokuje veću slabost organa, što uzrokuje češće pobolijevanje dužeg trajanja. Kako bi se spriječila ovakva opasnost, dobro dođu u prehrani juhe od povrća, sokovi od voća (i povrća) i povrće kao prilog glavnom obroku. Ne treba tražiti nikakvu egzotičnu hranu koja obećava tko zna kakva vitaminska čudesa.
Jednostavna i ekonomična rješenja |
Dovoljno je izabrati svježe namirnice, koje nisu bile podvrgnute satima u transportu i dugom skladištenju. Konzerviranje i uljepšavanje može djelovati na integritet antioksidanata u nekim narančama ili vrlo sjajnim savršenim jabukama. Pa već i sam izgled voća i povrća upućuje na ono što sadrži. Boje govore same za sebe i otkrivaju unutrašnjost: betakaroten sadrži voće i povrće žute boje. Naranče, mrkva, bundeve, paprika, rajčica sdrže likopen. Lutein i klorofil se nalaze u špinatu, blitvi, brokuli. Antocian u ljubičastim patlidžanima, (melancani) i crvenom radiču. Sve spomenute tvari pripadaju velikoj obitelji polifenola i imaju osnovnu zadaću u jačanju imuniteta i obrani od staničnog stresa.
Najbolja je sezonska hrana
Povrće koje izgledom nije lijepo pa ni ne miriši lijepo, zdravije je za organizam. Za cvjetaču i kelj ne može se reći da lijepo mirišu. Snažan i odbojan miris, čvrsti listovi, zbijeni oblik čine ovo povrće otpornim na hladnoću i snijeg i maglu te stoga ostaje dugo svježe i čvrsto. Posebna unutarnja snaga koju sadrži prenosi se na osobu koja ga jede. U svakom slučaju, korisno “naoružanje” koje treba ponuditi najmlađima, makar i samo kao igru bojama za početak ili cijeli jednobojni obrok. I cvjetača i brokula mogu se pomiješati s pireom od krumpira i posuti naribanim sirom. Nakon obroka voće će dobro doći, a voćna salata može se zasladiti i medom. U zimskom razdoblju doista ne manjka agruma, a sok od naranče, grejpa, mandarine, sam ili pomiješan, svježe iscijeđen i onda ponuđen malenima umjesto raznih drugih napitaka, pomoći će jačanju organizma. Ako djeca i dobiju industrijski priređene napitke, izbjegavati “light” kategorije s umjetnim sladilom. Agrume, ma koliko da su korisni, ne smije se davati mlađima od godine dana. Za njih su najbolji izbor kruške i jabuke, koje su lako probavljive, bogate voćnim šećerom fruktozom, koji daje energiju svim mišićima, računajući i srčani mišić.
|
Više vrsta u manjim količinama
To posebice vrijedi za suho voće: orasi, bademi, lješnjaci iznimno su bogati vlaknima, bjelančevinama, vitaminima, folnom kiselinom i velikom količinom minerala. Usitnjeni ili mljeveni (ovisno o dobi djeteta), pomiješani sa žitnim pahuljicama te dodani jogurtu izvrsni su kao doručak ili užina. Važno je ne pretjerati s količinom jer su vrlo kalorični, a ne daju osjećaj sitosti. Vrlo su korisni za cijeli živčani sustav. Zahvaljujući vitaminima skupine B, koji imaju bitnu ulogu u funkciji mozga i usklađenosti živčanog sustava, kao i esencijalnim masnim kiselinama, kojima suho voće posebno obiluje. Idealan međuobrok za djecu koja pohađaju vrtić pridonosi pamćenju i koncentraciji.
|
| Namirnica koja je u usvoj svezi s djetinjstvom svakako je mlijeko, koje uz nebrojene kvalitete i uspavljuje, zahvaljujući amnokiselini triptofanu, koja omogućuje miran san. Uz malo majčine nježnosti na kraju dana pomoći će šalica mlijeka, da lakše utone u san. Nakon buđenja ujutro, jogurt s probioticima osigurava korisnu crijevnu floru (dobre bakterije), što pomaže probavi i smanjuje bolove u trbuhu. Samo svježi jogurt ima spomenuta svojstva, koja se gube pri uporabi kod pripreme keksa ili kolača jer toplina uništava mliječne fermente. Prednost pred vrhnjem je manja količina masti, ali probiotski učinak nestaje. |
Naučimo prepoznavati masti
Bez masti, tj. sveukupnih biokemijskih spojeva koji spadaju u masti, stanice ne bi mogle funkcionirati. Membrana koja ih obavija, štiti ih i omogućuje njihovu funkciju: ulaz svih prehrambenih tvari i kisika u stanicu, kao i izlaz otpadnih tvari iz stanice, i naravno prolaz elektrolita u cilju održavanja ravnoteže vode i minerala (acidobazna ravnoteža). No nisu sve masti jednake. One koje se nalaze u mesu modificirane su načinom prehrane životinja. U svinjskom mesu, kao i mesu peradi, nalaze se višestruko nezasićene masti (“dobre” masti), dok goveđe meso, teletina i janjetina, tj. meso životinja preživača sadrži zasićene masti, koje nisu “loše”, ali ih treba s mjerom unositi u organizam i ne pretjerivati. Ne treba zaboraviti da se “dobre” masti, tj. one koje se sastoje od pretežno nezasićenih masnih kiselina nalaze u ekstra djevičanskom maslinovom ulju i pedijatri diljem svijeta preporučuju ga kao začin u prehrani djeteta već od dojenačke dobi: kao niti toliko spominjane omega-3 masti, koje potječu od riba. Pravilan izbor prehrane nema značenje samo za zdravlje djeteta, neo ima značajne posljedice na zdravlje buduće osobe (prevencija bolesti srca i krvnih žila počinje u djetinjstvu prehranom na majčinim prsima).
|
Sastavljanje jelovnika u zimskim mjesecima postaje gotovo svojevrsna igra, koja pomaže svladati gripu koristeći namirnice kao neke vrste lijekova za prevenciju bolesti. A ti lijekovi izgledaju veselo, lijepih su boja i ugodnog okusa, a pomažu barem toliko koliko i oni “pravi”, kemijski ili prirodni.
Autor: Prim. mr. sc. dr. Ružica Duplančić-Šimunjak, pedijatrica
Članak preuzet iz časopisa Bebe, siječanj 2010. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
Forum
|
 |
|
|
|
Recepti
|
 |
|
|
|
Savjeti
|
|
|
|
|
Pitanja i odgovori
|
|
|
|
|
On-line ordinacija
|
|
|
|
|
Knjige
|
|
|
|
|
|
|
|