Kada loša cirkulacija postane problem

Cirkulacija, odnosno kolanje krvi organizmom, predstavlja ključ života. Ona omogućuje prijenos kisika i hranjivih tvari svim tkivima, hraneći tako sve tjelesne stanice i omogućavajući im oslobađanje od otpadnih produkata. Cirkulacijski sustav čovjeka sastoji se od stotine kilometara krvnih žila koje umrežuju sve organske sustave, a osim oksigenacijske i nutritivne zadaće, ima i vrlo važnu ulogu hormonskog glasnika.

Sve dok je cirkulacijski mrežni sustav uravnotežen, cjelokupan organizam funkcionira u optimalnim okvirima, uredno obavljajući svoje zadaće. No, ukoliko u bilo kojem njegovom dijelu dođe do „kratkog spoja", rezultati mogu poprimiti fatalne razmjere.

Loša je cirkulacija (odnosno razne vrste poremećaja cirkulacije) jedan od glavnih uzroka smrti današnjice, s obzirom da leži u podlozi srčanim i moždanim udarima te amputacijama ekstremiteta.

Lošoj, pak, cirkulaciji u podlozi leže nepravilna prehrana, štetne životne navike poput pušenja, manjak tjelesne aktivnosti te loše kontrolirane kronične bolesti.

Kako dolazi do poremećaja cirkulacije?

Masne čestice koje cirkuliraju krvlju (kolesterol, trigliceridi, lipoproteini) su neophodne za prehranjivanje tkiva. No, neke od njih mogu bit štetne – poput lipoproteina niske gustoće (LDL) koji, ukoliko su prisutni u previsokoj koncentraciji, dovode do formiranja masnih plakova ili ateroma na unutrašnjoj stijenci krvnih žila, točnije arterija.

Te nakupine sužavaju promjer arterija, ali i smanjuju njihovu elastičnost čime se povećava mogućnost njihovog pucanja na mjestu plaka. Ukoliko se ošteti površina nastalog ateroma, na tome mjestu dolazi do stvaranja krvnog ugruška, što može znatno ili potpuno začepiti arteriju i izazvati npr. infarkt srca ili ishemijski moždani udar. No, najčešće ateromi postupno rastu mjesecima i godinama te sve više sužavaju promjer krvne žile, stvarajući sve izraženije simptome. Osim masnih čestica, oštećenjima krvnih žila pogoduju i drugi čimbenici poput oštećenja unutarnjeg arterijskog sloja visokim tlakom te prisutnost toksičnih čestica u krvi – poput nikotina. Ukoliko dođe do opisanih promjena koje dovode do simptomatske bolesti, govorimo o perifernoj arterijskoj bolesti.

No, nisu arterije jedine koje mogu biti pogođene oštećenjima; vrlo često poremećaj cirkulacije potječe iz vena. Vene su drugačije strukture od arterija. Imaju mnogo valvula – „rampi" postavljenih na svakih nekoliko desetaka centimetara koje omogućuju jednosmjerni protok venske krvi prema srcu. S obzirom da im nedostaje mišićni sloj koji bi – poput arterijskog – omogućavao istiskivanje krvi, valvule su bitan čimbenik u održavanju cirkulacije. Vensku cirkulaciju potpomaže i mišićni rad – prilikom kontrakcije, mišići pomažu istiskivanju venske krvi prema srcu. Stoga, prilikom dugotrajnog stajanja, fizičke neaktivnosti, slabosti valvula, proširenih vena i upala, venska krv se ne istiskuje onoliko koliko bi trebala, odnosno zadržava se u krajnjim područjima – najčešće nogama. To dovodi do stvaranja ugrušaka, najčešće u dubokim venama (površinske su rjeđe zahvaćene), odnosno do venske tromboze. Ukoliko cirkulacijski problem leži u opisanim promjenama, govorimo o perifernoj venskoj bolesti.

Neovisno o dijelu cirkulacijskog kruga koji je zahvaćen nepoželjnim promjenjama loša cirkulacija može se spriječiti ili liječiti u najranijim stadijima. U borbu protiv bolesti cirkulacije nužno je uključiti promjenu životnog stila, pravilnu prehranu, lijekove i kirurške metode, odnosno kombinacija svih navedenih.

Čimbenici koji pogoduju razvoju bolesti cirkulacije
- pušenje
- pretilost
- nedovoljna tjelesna aktivnost
- nepravilna prehrana
- povišeni krvni tlak (hipertenzija)
- povišena razina masnoća u krvi
- šećerna bolest
- poremećaji rada štitne žlijezde
- trudnoća
- duže sjedenje bez promjene položaja tijela (npr. kod dužih vožnji i letova - „Sindrom ekonomske klase" )
- stres
- dehidracija

Koji su simptomi loše cirkulacije?
Simptomi se razvijaju postupno, pa se nerijetko događa da u najranijim fazama bolesti ne budu primjećeni. Najčešće se počnu liječiti u već poodmaklim stadijima, a ponekad se, na žalost, dogodi da je za izlječenje već prekasno. Stoga ne čudi što je drugi naziv za lošu cirkulaciju tihi ubojica.

Prvi se simptomi najčešće javljaju u obliku grčeva te umora nogu i stopala tijekom tjelesne aktivnosti. Bolovi, neovisno o tome jesu li locirani u natkoljenicama, potkoljenicama ili stopalima, prolaze nakon odmora, ali se već prvom prilikom vraćaju.

Ostali simptomi na koje trebate obratiti pozornost su:
- oticanje nogu
- grčevi kod spavanja ili dugotrajnog mirovanja (u nepromijenjenom položaju)
- klaudikacije – tupa, grčevita bol u listovima nakon nešto dužeg hodanja hodanja koja uzrokuje šepanje, a nestaje nakon odmora
- hladna stopala
- trnci u stopalima i prstima
- promjena boje kože – postaje blijeda, plavkasta ili ljubičasta
- češće ozlijede kože, infekcije koje ne prolaze, rane koje ne zarastaju
Poremećaji cirkulacije mogu se dijagnosticirati putem kliničke slike te radiološke dijagnostike (ultrazvuk, color doppler, magnetska rezonanca, angiografija).

Kako spriječiti i liječiti lošu cirkulaciju?
Prvi korak na putu održavanja cirkulacijskog sustava zdravim je promjena životnog stila i otklanjanja štetnih navika. Najvažnije stavke su:
- prestanak pušenja
- kontrola krvnog tlaka
- reguliranje šećerne bolesti ukoliko je prisutna
- održavanje razine kolesterola i masnoća u zadanim granicama
- pravilna prehrana te uzimanje suplemenata koji potiču cirkulaciju
- redovito vježbanje odnosno tjelesna aktivnost, najmanje pola sata dnevno
- nošenje adekvatne odjeće i obuće koja potiče cirkulaciju
- prevencija ozljeda
- održavanje nogu toplima

Ako oštećenja cirkulacijskog sustava ipak nastupe, potrebno je što prije djelovati. Danas su na tržištu dostupni mnogi lijekovi protiv zgrušavanja krvi koji se upotrebljavaju kontinuirano i pod liječničkim nadzorom. Ukoliko nastupe oštećenja višeg stupnja, na scenu stupaju kirurški postupci sa svrhom uklanjanja nastalih ugrušaka, premoštenja blokiranih dijelova žila ili zamjene nefunkcionalnog dijela krvne žile.

Utjecaj prehrane na cirkulaciju
Uravnotežena prehrana koja osigurava optimalne omjere hranjivih tvari, a naročito masti, spada u temelje dobrog funkcioniranja organizma, a time i dobre cirkulacije. No, osim dobro poznatih savjeta poput konzumacije namirnica s niskim glikemijskim indeksom, smanjenja unosa zasićenih masti te optimalnog omjera omega 3 i omega 6 masnih kiselina, važno je napomenuti kako postoji i čitav niz namirnica i nutrijenata te tvari za lokalnu primjenu kojima se može postići ravnoteža i dobra cirkulacija.

Slijedi pregled vitamina i minerala, namirnica i začina te ljekovitog bilja koji mogu biti od pomoći:

[u]Vitamini i minerali:[/u]
- vitamin B3 (niacin) – poželjno je uzimati ga u kompletu s ostalim vitaminima B skupine
- vitamin E
- kalcij
- magnezij
- kobalt

[u]Namirnice i začini: [/u]
- češnjak – smanjuje razinu kolesterola i rizik od ateroskleroze, regulira krvni tlak
- luk - povećava krvni protok
- ekstra djevičansko maslinovo ulje
- crno vino
- bobičasto voće
- citrusno voće – bogato vitaminom C koji jača stijenke krvnih žila
- lubenica – bogata likopenom koji sprječava taloženje / nastanak plaka
- bućine sjemenke – bogate vitaminom E koji sprečava sljepljivanje krvnih stanica
- orašasti plodovi – bogati niacinom i vitaminom B3
- paprika
- kumin
- ružmarin
- đumbir
- cimet

[u]Ljekovito bilje: [/u]
- Ginkgo biloba
- veprina (Ruscus aculeatus)
- divlji kesten (Aesculus hippocastanum)
- ulje eukaliptusa (Eucalyptus)
- konj matičnjak (Collinsonia canadensis)
- bijeli glog (Crataegus monogyna)
- kostrika (Brachypodium pinnatum)
- ljubljančica

[u]Ostale tvari porijeklom iz hrane:[/u]
- antioksidansi diozmin i rutin
- arginin
- omega masne kiseline

Ana-Marija Liberati-Čizmek, dr.med

Vitamini.hr