Suprostavite se prehladama prehranom

Prehlada se javlja češće nego sve ostale bolesti zajedno. Većina se ljudi prehladi nekoliko puta svake godine, obično ujesen, zimi i u proljeće. Npr. odrasli Amerikanac je u prosjeku prehlađen 3 puta godišnje, a djeca 8 puta, što stvara trošak veći od 3.5 milijarde $ na godinu. Simptomi prehlade mogu biti raznoliki, a najčešći su: glavobolja, opća malaksalost, nadraženost sluznice nosa i/ili grla, kihanje, suzenje očiju, osjećaj hladnoće, a u djece je čest i porast tjelesne temperature, obično ne više od 38.5 0C. Mnogi su istraživači opazili da dio populacije, otprilike 6-10%, nikad nema prehladu. Zašto? Najvjerojatnije zahvaljujući prirodnoj otpornosti u kojoj važnu ulogu ima pravilna prehrana i fizičko stanje organizma.

200 vrsta virusa
Postoji oko 200 vrsta virusa koji mogu uzrokovat prehlade, ali najčešće su to tzv. rinovirusi koji uzrokuju rinitis. Infekcija obično nastupa 18-22h nakon što virus uđe u organizam. Prehlada je najčešće okarakterizirana upalom gornjeg dišnog sustava i izazvana je virusnom infekcijom, a ne kako se najčešće misli, udisanjem hladnog zraka. Razlog što se prehlade najčešće javljaju u vrijeme hladnijih mjeseci objašnjava se time što je večina virusa koji uzrokuju ova oboljenja najaktivnija pri niskim temperaturama i niskoj vlažnosti zraka. Kad nastupi infekcija dolazi do promjene u fiziologiji sluznice nosa i grla pa se javljaju karakteristični simptomi. Infekcija se širi vrlo brzo, a dobar primjer za to je Longyear, najveći grad Norveškog otoka Spitsbergena gdje se tijekom godina pokazalo da nakon dolaska prvog broda u zimskim mjesecima, u roku od dva tjedna od prehlade se razboli oko 200 od 507 stanovnika. Ovakve pojave nisu se pojavljivale od kad je navedeni grad skoro sedam mjeseci u godini izoliran. Većina prehlada sa simptomima nestat će nakon otprilike tjedan dana, ali ponekad prehlada može preći u mnogo ozbiljnije zdravstvene probleme kao što su bronhitis, infekcija srednjeg uha, sinusna infekcija i sl.

Simptomi
Simptomi prehlade mogu biti raznoliki, a najčešći su: glavobolja, opća malaksalost, nadraženost sluznice nosa i/ili grla, kihanje, suzenje očiju, osjećaj hladnoće, a u djece je čest i porast tjelesne temperature, obično ne više od 38.5 0C.
Nerijetko se simptomi prehlade, zbog sličnosti, miješaju sa simptomima alergija, a često će se u govoru i gripa zamjenjivati sa prehladom. Gripu kao i prehladu uzrokuje virus, ali virusi gripe pripadaju drugoj porodici virusa. Prehlada je neugodna, ali nije opasna poput gripe.

S obzirom da su prehlade uzrokovane virusima te da za njih ne postoji nikakav lijek (farmaceutski gledano), najbolji pristup im je prevencija. Antibiotici kod prehlada i gripa neće imati učinka, jer su uzrokovane djelovanjem virusa, a ne bakterija.

Kako tijekom prehlade prehranom ojačati organizam
Zbog virusnog djelovanja namirnice bogate vitaminom C u razdobljima prehlada mogu biti od najvećeg značaja. Vitamin C nije lijek za prehladu, ali pomaže kad ste prehlađeni, ublažava simptome prehlade jer ima antihistaminski učinak, a ujedno jača Vaš imunološki sustav. Novija istraživanja pokazuju da se ranije oporave osobe koje tijekom prehlade konzumiraju vitaminom C bogate namirnice. Priroda nam se i u ovom slučaju prilagodila, pa upravo zato u razdoblju prehlada i gripa na tržištu sve vrvi od namirnica bogatih vitaminom C. Tako u ovo doba nalazimo naranče, limune, mandarine, šipak i sl. Što je tamnija boja voća ili povrća, sadržaj vitamina C je veći. Jedini nedostatak ovog vitamina je u tome što je vrlo osjetljiv na povišene temperature i svjetlost. Stoga ukoliko u napitke dodajete prirodni ili umjetni vitamin C imajte na umu da oni ne bi smjeli biti vrući. Dovoljno je čekati da se čaj ohladi do temperature kad ga možete piti. Ako volite zaslađeni čaj, umjesto šećera bolji bi izbor bio med. I pojedino povrće sadrži određene količine ovog vitamina. Brokula i prokulice jedan su od primjera. Možete ih skuhati na pari i na taj način izgubiti manje nutrijenata nego kuhajući ih u vodi. Krumpir nije namirnica izrazito bogata vitaminom C, ali budući da je čest dio naših obroka, također nam osigurava određene količine vitamina C. Potrebno je i spomenuti da ni s vitaminom C ne treba pretjerivati. Izrazito visoke doze vitamina C mogu biti toksične, bez obzira na to što je vitamin C topiv u vodi. Ovakva opasnost posebice je izražena u slučajevima konzumiranja vitamina C u obliku dodataka. Samom hranom nije moguće unijeti tako visoke količine. Ukoliko uzimate tablete vitamina C, preporučamo da ih ne uzimate prije spavanja, jer vitamin C razbuđuje.

Osim vitamina C drugi najčešće spominjan nutrijent koji može pomoći u slučajevima virusnih oboljenja je cink. Cink ima važnu ulogu u imunološkom sustavu, a stoga je važan i kod oboljenja. Istraživanja su pokazala da cink inhibira umnožavanje nekih virusa čime se mogućnost nastanka komplikacija i trajanje oboljenja smanjuje. Zanimljivo je da cink muškarac gubi sjemenom, kao što žena gubi željezo mjesečnicom. Dnevne potrebe za odraslu osobu na cinku su 15 mg, a najviše ga ima u crvenom mesu, mesu peradi, jajima te mahunarkama.

Ukoliko uzimate suplemente cinka preporuča se da to ne bude više od dva puta tjedno jer previsoki unosi mogu djelovati suprotno od željenog efekta tj. nepovoljno na imunološki sustav.

Vitamin A, tijekom prehlada, mogao bi imati vrlo važnu ulogu budući da ima ulogu u borbi protiv infekcija. "Dajući snagu" staničnim membranama on pomaže u zaštiti sluznice usta, nosa, grla i pluća, pa stoga smanjuje podložnost ali i učinak infekcija.

U slučajevima prehlada koje su popraćene povišenim temperaturama (ali i onima koje nisu) unos tekućine potreban je obilniji nego inače, a sve kako bi nadoknadili znojenjem izgubljenu tekućinu i što bolje detoksicirali organizam. Na povišenje tjelesne temperature, reagiraju senzori za toplinu koji su smješteni u koži i dijelu mozga, točnije hipotalamusu. Oni stimuliraju znojne žlijezde pa dolazi do pojačanog znojenja. Znoj isparava s kože i na taj način se hladimo. Tekućina osim toga pospješuje izlučivanje štetnih metabolita nastalih u organizmu kao posljedica virusne infekcije. Tuširanjem u toploj vodi s površine kože uklanjate znojem izlučene tvari. Često se zaboravi da vodu ne nadoknađujemo samo pijenjem, već i hranom (npr. voće i povrće ima 80-95 % vode, meso 45-65 % vode).

Dobar izbor prilikom prehlade mogu biti različiti čajevi. Ukoliko dobro ne podnosite kofein dobro je znati da je kofein osim u kavi prisutan i u pojedinim vrstama čajeva, izrazito u kineskom ili ruskom. Kofein i tein srodni su kemijski spojevi. Sadržaj kofeina možete smanjiti ukoliko vrećicu ili sušene dijelove biljaka čaja kraće vrijeme držite u vodi. Domaći čajevi, npr. čaj kamilice, kadulje, metvice, lipe, jabuke, šipka itd., nemaju kofeina ili ga imaju u malim količinama.

Voćni sokovi mogu razbiti monotoniju svakodnevnog pijenja čaja. Pritom je bolji izbor voćni sok nego sirup. Sokovi, osim što će organizam opskrbljivat tekućinom, omogućit će i da unesete određen udio pojedinih nutritivnih tvari i energenata (vitamini, ugljikohidrati, minerali i sl.). Svježe iscijeđeni sokovi su najkvalitetnija opcija, međutim iziskuju vrijeme i određeni trud što nas najčešće sprečava u njihovoj izradi.

Sve prije navedeno, a vezano uz prehlade može se iznijeti u nekoliko glavnih točaka:

Literatura:
1. Živković, R.(2000) Hranom do zdravlja, Medicinska naklada, Zagreb.
2. Pauling, L. (1986) How to live longer and feel better, W. H. Freeman and company, New York, New York and Oxford.
3. Palmer, S. (1997) Zinc and the Common Cold: Are We Close to a Cure?, Nutrition 13(7/8): 708-9.
4. Jackson, J. L., Lesho, E., Peterson, C. (2000) Zinc and the Common Cold: A Meta-Analysis Revisited, J. Nutr. 130: 1512S-5S.
5. Hemila, H. (1996) Vitamin C Supplementation and Common Cold Symptoms: Problems with Inaccurate Reviews, Nutrition 12(11/12).

Valentina Gregurić, dipl.ing. nutricionist
Preuzeto sa portala www.plivazdravlje.hr