TRAŽILICA
  BRZI LINKOVI  
Home O nama Kontakt Forum
 
 
NEWSCENTER
 
Hrana
O hrani
Hrana i zdravlje
Znanost na tanjuru
Proizvodi
Dodaci prehrani
O suplementima
Suplementi i zdravlje
Proizvodi
Pića
Voda
Voćni sokovi
Čajevi
Proizvodi
Oglasi
 
 
Sport i rekreacija
 
Kutak za mame i bebe
 
Poremećaj prehrane
 
Oglasi
  Početna > U fokusu
19.12.2008
Omega – 3 masne kiseline i funkcija mozga
Jedna od najdosljednijih zdravstvenih preporuka današnjice odnosi se na povećani unos omega-3 masnih kiselina poput alfa-linolenske kiseline (ALA), eikozapentaenoične kiseline (EPA) i dokosaheksaenoične kiseline (DHA). Razlog tako čvrstog stava leži u dokazanom blagotvornom učinku omega-3 masnih kiselina na prevenciju nastanka i sprečavanje progresije raznih bolesnih stanja poput artritisa, nekih oblika karcinoma, kardiovaskularnih bolesti, depresije. No, to je tek manji dio priče o važnosti omega- 3 masnih kiselina. Naime, ove masne kiseline (poglavito DHA) imaju ključnu ulogu u rastu i razvoju mozga i neurološkog sustava.

Uvod u omega – 3 masne kiseline
Omega - 3 masne kiseline su dugolančane višestrukonezasićene masne kiseline, koji su neophodne za rast i razvoj čovjeka. Ljudski ih organizam nije u mogućnosti sam sintetizirati stoga je nužan njihov unos hranom.

Osnovna omega-3 masna kiselina jest ALA koja se enzimskim reakcijama u organizmu može konvertirati u svoje dugolančane derivate: EPA i DHA. Zbog toga se tek ALA smatra esencijalnom. Ipak, konverzija ALA u EPA i DHA je često neefikasna i ograničena, a to se osobito odnosi na novorođenčad i prvih nekoliko godina života te na stariju populaciju. Osim toga, i u odrasle, zdrave populacije malen dio ALA se u stvarnosti metabolizira u EPA i DHA (oko 10 %) i ta je pretvorba spora te ne zadovoljava potrebe organizma.

Zbog toga je potrebe na ovim masnim kiselinama poželjno namiriti hranom. Riba i plodovi mora su glavni i najkoncentriraniji prehrambeni izvor EPA i DHA. Namirnice biljnog porijekla bogate omega- 3 masnim kiselinama uključuju lanene sjemenke i njihovo ulje, orahe te ulje soje i repice. Međutim, omega – 3 masna kiselina sadržana u njima je ALA zbog čega ove namirnice nerijetko ne osiguravaju dovoljne količine DHA za optimalan razvoj i funkcioniranje mozga.
Veza s mozgom
Od svih organa u ljudskom tijelu, mozak sadrži najviše masti. Gotovo 2/3 mozga čine masti odnosno masne kiseline. Ključne masne kiseline za rast i razvoj mozga su arahidonska kiselina (AA) i osobito DHA. Naime, DHA je dominantna gradivna struktura mozga i mrežnice oka. Osim što ima važnu ulogu u izgradnji sinaptičkih komunikacijskih centara u mozgu, DHA povećava razinu i dva važna neurotransmitera: serotonina zaslužnog za dobro raspoloženje te acetilkolina bitnog za proces pamćenja.

Većina studija ističe važnost DHA za razvoj mozga fetusa i novorođenčeta, no ističe se i pozitivna veza između dovoljnog unosa esencijalnih masnih kiselina i DHA i mentalnog razvoja te poboljšane sposobnosti učenja djeteta predškolske dobi. S obzirom da se deficit esencijalnih masnih kiselina i DHA povezuje sa nekim poremećajima, poput poremećaja pažnje i hiperaktivnog poremećaja (ADHD) te disleksije i dispraksije, smatra se da dovoljan unos tih nutrijenata smanjuje rizik od navedenih poremećaja. Osim toga, deficit DHA može imati za posljedicu slabu oštrinu vida, što je razumljivo kada se uzme u obzir da je ova omega-3 masna kiselina neophodna za optimalno funkcionalno sazrijevanje mrežnice i vidnog korteksa.

Dovoljan unos DHA ima bitnu ulogu u procesu učenja i pamćenja tijekom cijelog životnog vijeka, no to posebno dobiva na važnosti u doba školovanja kada se djeca susreću sa mnoštvom novih informacija koje trebaju usvojiti. Uzevši u obzir znanstvene studije koje su utvrdile da djeca školske dobi koja unose dovoljno omega-3 masnih kiselina osobito DHA postižu bolje akademske rezultate u usporedbi sa onima čiji unos nije dovoljan postaje jasno koliko je važno organizmu osigurati ove masne kiseline.
Ako se vratimo korak unazad, logika nalaže da je adekvatan unos DHA ključan i za zdravo odvijanje trudnoće. Naime, pokazalo se da struktura mozga fetusa ovisi o majčinoj prehrani tijekom trudnoće što znači da je adekvatan unos omega-3 masnih kiselina od ključne važnosti ne samo za zdravlje buduće majke već i za mentalni razvoj djeteta. U prilog tome govori i studija objavljena u časopisu Epidemiology u kojoj su znanstvenici proveli istraživanje kojim su nastojali utvrditi vezu između majčinog unosa ribe tijekom trudnoće te ranog razvoja govora i komunikacijskih vještina kod 7421 djeteta rođenog u Britaniji između 1991 i 1992. godine. Rezultati su pokazali da se unos ribe majke tijekom trudnoće, i djeteta postnatalno, može povezati sa boljim rezultatima u razvoju djece. Također, druga je studija pokazala da djeca čije su majke unosile dovoljne količine esencijalnih masnih kiselina i DHA pokazuju bolje mentalne i psihomotorne sposobnosti te je koordinacija očiju i ruku u dobi od 4 godine bolja u usporedbi s majkama čiji unos nije bio dovoljan.
Omega-3 masne kiseline imaju pozitivan učinak i na samu trudnoću. Poznato je da žene sa nižom količinom ovih masnih kiselina imaju veći rizik za prijevremeni porod. Dodatno, znanstvene studije su pokazale da omega-3 masne kiseline smanjuju rizik od preeklampsije, opasne komplikacije u trudnoći te postpartalne depresije.

I dojilje trebaju pripaziti na adekvatan unos omega-3 masnih kiselina, budući da majčino mlijeko sadrži DHA, a utvrđena je direktna veza između DHA u majčinom mlijeku i neurološkog razvoja dojenčeta. Jasno je da nutritivna kvaliteta majčinog mlijeka, a posljedično i sadržaj DHA, ovisi o nutritivnom statusu dojilje.

Uzevši sve u obzir, zdravstvene institucije su oformile preporuke prema kojima trudnice i dojilje trebaju unositi minimalno 2.6 g omega-3 masnih kiselina i 100-300 mg DHA dnevno da zadovolje potrebe fetusa odnosno dojenčeta.
Učinak na odraslu i stariju populaciju
U časopisu Neurology, 2004. godine objavljena je studija koja je ukazala važnu ulogu omega-3 masnih kiselina u održavanju adekvatne funkcije mozga odrasle populacije. U studiji je sudjelovalo 1613 osoba, dobi između 45 i 70 godina. Prehrambene navike ispitanika analizirane su putem upitnika prehrane koji su ispitanici sami ispunjavali, a pet godina praćene su i njihove kognitivne sposobnosti – pamćenje, psihomotorika, kognitivna fleksibilnost i ukupna kognitivna funkcija. Nakon što su u obzir uzeti čimbenici rizika poput dobi, edukacije, pušenja, konzumacije alkohola i unosa energije, rezultati su pokazali da je kod odrasle populacije, unos omega-3 masnih kiselina obrnuto proporcionalan riziku od slabljenja kognitivnih funkcija, dok je unos zasićenih masnih kiselina proporcionalan navedenom riziku

Slične rezultate podastrijela je i studija objavljena 2007. godine u časopisu American Journal of Clinical Nutrition.. U studiji je sudjelovala 2251 osoba dobi između 50 i 65 godina. Ispitanicima je analiziran lipidni profil te su provođena neuropsihološka testiranja. Viša razina omega-3 masnih kiselina dovedena je u vezu sa smanjenjem rizika od slabljenja kognitivnih funkcija, posebice kod osoba sa hipertenzijom i dislipidemijom.

Starenjem se smanjuje koncentracija esencijalnih masnih kiselina u tkivu kao i sposobnost konverzije ALA u DHA. Budući da brojne studije pokazuju da povećane razine DHA u mozgu umanjuju smanjenje kognitivnih sposobnosti povezanih sa starenjem te rizik od Alzheimerove bolesti, može se zaključiti da je optimalni unos omega-3 masnih kiselina nužan za očuvanje kognitivnih funkcija i sposobnosti pamćenja te da može odgoditi nastanak neurodegenerativnih bolesti.
Za očekivati je da budućnost donosi još niz studija o pozitivnoj vezi između omega-3 masnih kiselina i funkcija mozga. Vjerojatno nas očekuju i mnoga nova saznanja o blagotvornosti ovih svestranih masnih kiselina. Do tada, bez obzira na svoju životnu dob, za britak i agilni um, osigurajte svom organizmu dovoljno omega-3 masnih kiselina.

Vitamini.hr

Najčitaniji članci
20.10.2014.
Ketogena dijeta za epilepsiju
15.10.2014.
Kako poboljšati zdravlje kostiju?
16.10.2014.
Nudi li ekološko voće i povrće dodatne zdravstvene koristi?
15.10.2014.
Oleinska masna kiselina može pomoći kod zatajenja srca
15.10.2014.
Sretni dobitnici ulaznica za sajam Mystic
Vezani članci
25.09.2014.
Visok unos kalija može sniziti rizik od moždanog udara
24.09.2014.
Stručno-znanstveni skup inPharma OMEGA-3 2014
02.09.2014.
Ispitani rizični čimbenici za moždani udar
01.09.2014.
inPharma OMEGA-3 2014
02.06.2014.
Omega-3 masne kiseline u krvi vegana
(0) Komentiraj Ispiši Pošalji
Korisnici
Korisničko ime
Lozinka
Zaboravili ste lozinku >>
Registriraj se >>
 
INFO BOX
Impressum
Linkovi
Priznanja
Marketing
 
Forum
 
Recepti
 
Savjeti
 
Pitanja i odgovori
 
On-line ordinacija
 
Knjige
 
PARTNERI
PLIVAmed.net
Zdrava krava
MojDoktor.hr
Net.hr
Vaše zdravlje
Profil
Moderna vremena Info
Daosin.com
G.A.Z. d.o.o.
Poliderma
Zdravo mršavljenje
Sretno dijete
Nestlé Adriatic
www.dietpharm.hr
 
         
 
 
     
  Copyright © Vitaminoteka d.o.o. | Sva prava pridržana.