Pripremite se za sezonu gripe

Prenosi se kapljicama u zraku, koje su nastale kihanjem, kašljanjem, pa čak i samim govorom zaražene osobe. Virus ne podnosi temperaturu iznad 56° C, na sobnoj temperaturi može preživjeti nekoliko dana, a izrazito mu pogoduju niže temperature.
Infekcije sa sva tri tipa virusa uzrokuju iste simptome, ali različite težine; virusi A i B izazivaju gripu s jako izraženim simptomima i često su uzročnici epidemija, a virus C izaziva vrlo blagi oblik bolesti, ponekad i bez simptoma.

Zbog visoke zaraznosti i brzog širenja, gripa se često javlja u epidemijama, a ako se počne širiti po udaljenim krajevima svijeta (što nije rijetkost u današnjem svijetu brzih međunarodnih putovanja) naziva se pandemija. Širenju infekcije pogoduje neotpornost čovjeka prema virusu gripe, kratko vrijeme između zaraze virusom i pojave simptoma, otpornost virusa i suvremeni način života (život u velikim gradovima, putovanja sredstvima javnog prijevoza, rad u većim kolektivima, stanovanje u prenapučenim zgradama, nedovoljna prozračenost prostora). Stoga je razumljivo zašto se gripa javlja najčešće za vrijeme hladnijih mjeseci, odnosno zimi, a pogotovo kad se prisjetimo i činjenice da niske temperature omogućavaju lakše preživljavanje virusa i izvan organizma.

Svake godine više milijuna ljudi oboli od gripe, a smrtnost je manja od jedan posto (u pravilu samo u visokorizičnim skupinama poput imunokompromitiranih, starijih i osoba s kroničnim bolestima). Obolijevaju sve dobne skupine, iako virusi najčešće i najteže pogađaju malu djecu.

Virus gripe jedan je od najpromjenjivijih virusa - neprekidno mijenja svoj genetski materijal pa se ljudski organizam ne uspijeva dovoljno brzo prilagoditi razvojem prirodnog imuniteta. Te genetske promjene mogu varirati od blagih i kontinuiranih do velikih i naglih.

Male kontinuirane promjene karakteristične su za tip A i B virusa i zovu se „antigeno skretanje“ te znače da nas zapravo svaki put „napada“ drugačiji virus (odnosno mutirana verzija). Zbog toga nakon preboljele gripe ne zaostaje imunitet te od nje možemo ponovno oboljeti.

Kao što je već spomenuto, virus gripe prenosi se kapljičnim putem (kihanjem, kašljanjem oboljelog). Nakon udisanja virusom ispunjene kapljice, dijelovi virusa povezuju su sa sluznicom dišnih puteva. Virus gripe zadržava se isključivo u površinskim stanicama dišnog sustava. Simptomi se razvijaju od jednog do četiri dana nakon ulaska virusa u organizam te – ukoliko ne nastanu komplikacije, već nakon petog dana infekcije dolazi do oporavka sluznice. U tijeku gripe često nastaju dodatne bakterijske infekcije jer virus gripe umanjuje otpornost organizma. Ako dođe do toga, upala u dišnom sustavu postaje gnojna (sinusitis, bronhitis, upala pluća), a tijek bolesti težak i dugotrajan.

Simptomi gripe i kako je razlikovati od obične prehlade?

Bolest započinje naglom pojavom simptoma, i to najprije tzv. općih simptoma - povišena tjelesna temperatura, zimica s tresavicom, opća slabost, gubitak apetita, glavobolja i bolovi u mišićima. Simptomi koji ukazuju na bolest dišnog sustava javljaju se tek kasnije, kad opći simptomi počnu popuštati. Kod većine ljudi simptomi slabe nakon dva do tri dana, a prestaju nakon tjedan dana. Ipak kašalj i umor mogu trajati i do dva ili više tjedana.

Tipični simptomi gripe su sljedeći:

• bolno, suho grlo, često uz promuklost
• bolovi u prsima
• suh i nadražajni kašalj
• konjunktivitis (upala očne spojnice)
• vrućica preko 39ºC, ponekad praćena zimicom (u djece temperatura može biti i viša); najveći porast u prva 24 sata
• bolovi u mišićima i zglobovima
• iscrpljenost
• glavobolja
• „curenje“ nosa, pečenje i stezanje u nosu

Iako su gripa i obična prehlada uzrokovane različitim vrstama virusa (prehladu uzrokuju adeno- i rhino-virusi), obje su bolesti dišnog sustava te ponekad nije jednostavno razlikovati ih. Gripa, u pravilu, često izgleda kao teži oblik prehlade – simptomi poput vrućice, bolova u mišićno-koštanom sustavu, malaksalosti i suhog kašlja su naglašeniji.

Prehlada je, dakle, blaža infekcija dišnog sustava koja, za razliku od gripe, vrlo rijetko rezultira komplikacijama poput bakterijskih infekcija, upala sinusa, uha i pluća, miokarditisa i perikarditisa, te hospitalizacijom.

Uobičajeni simptomi prehlade su:

• hunjavica sa začepljenim nosom
• kihanje
• grlobolja
• kašalj
• blago povišena temperatura (uglavnom u djece)

Cijepljenje protiv gripe

Kako je uvijek „bolje spriječiti nego liječiti“, svakako se preporuča cijepljenje svake godine u razdoblju nadolazeće gripe (preporučeno je u listopadu). Time se stječe imunitet protiv virusa koji je u protekloj godini cirkulirao populacijom. Svake se godine sastav cjepiva mijenja prema naputku Svjetske zdravstvene organizacije, ovisno o tome koji je podtip virusa zabilježen u populaciji.

Cijepljenje se preporuča osobama koje su svakodnevno izložene riziku od zaraze (zdravstveni djelatnici, osobe koje rade na javnim mjestima s velikim protokom ljudi itd) , starijim osobama zbog smanjene otpornosti organizma i povećanog rizika od razvoja komplikacija gripe, ljudima s kroničnim bolestima, ženama koje planiraju trudnoću te osobama koje rade s djecom (odgojitelji, učitelji).

Cjepivo sadrži živi, oslabljeni ili umrtvljeni virus gripe koji ne može uzrokovati bolest, ali potiče stvaranje zaštitnih protutijela. Ono koje se upotrebljava u Hrvatskoj je trokomponentno, točnije, sadrži antitijela za tri različita tipa gripe - A(H3N2), A(H1N1) i B viruse, odnosno onih onih koji su uzrokovali nekoliko posljednjih epidemija te se naknadno dodaje tip koji uzrokuje aktualnu epidemiju.

Cjepivo ne može izazvati gripu, ali se cijepljene osobe nekoliko dana mogu osjećati bolesno i slabo ili čak imati blago povišenu temperaturu, a može biti prisutna i lokalna reakcija na cjepivo poput svrbeži, crvenila i blage otekline na cijepljenoj nadlaktici. Jače reakcije izuzetno su rijetke.

Cijepivom se podiže razina otpornosti isključivo protiv određenog tipa virusa i njime se može spriječiti razvoj bolesti u čak 70-90 % zdravih pojedinaca te u 27% starijih od 65 godina. Djelotvornost cjepiva se povećava redovitim godišnjim cijepljenjem. Iako ne pruža apsolutnu sigurnost, cjepivo smanjuje mogućnost razvoja bolesti te nastanka značajnijih komplikacija.

Uz cijepljenje potrebno je, naravno, provesti i neke opće mjere predostrožnosti:

• izbjegavanje bliskog kontakta s osobama koje imaju prehladu ili gripu pogotovo prva dva do tri dana
• izbjegavanje boravka u zatvorenim prostorima u kojima boravi mnogo ljudi
• često pranje ruku, osobito nakon rukovanja ili dodira s predmetima koje je upotrebljavala bolesna osoba
• izbjegavanje kontakta ruku i predmeta s očima i nosom
• provjetravanje i ovlaživanje prostorija u kojima se boravi
• obogatite prehranu svježim voćem i povrćem

Liječenje gripe

Uz neophodno mirovanje u krevetu, konzumiranje veće količine tekućine, vitaminskih pripravaka te primjenu ostalih dobro poznatih postupaka i preparata, moguće je primijeniti i određene lijekove koji uvelike ublažavaju simptome, ukoliko ih pacijent uzme dovoljno rano.

Stara generacija tih lijekova su amantadin i rimantadin, čija se primjena u svijetu polako napušta zbog nuspojava koje je njihova primjena izazivala. Njih je zamjenila nova generacija antivirotika - oseltamivir i zanamivir. To su tzv. blokatori enzima neuraminidaze, koja je odgovorna za razmnožavanje virusa. Blokirajući uvijek nepromijenjeni dio virusa gripe (tip A i B) uništava ga i time zaustavlja njegovo daljnje širenje u tijelu. Zato je bitno da se lijek uzme tijekom prvih 48 sati od pojave simptoma bolesti; time oseltamivir može gotovo u potpunosti zaustaviti gripu, odnosno ograničiti je na svega dan-dva. U liječenju gripe oseltamivir se uzima oralno, dvaput dnevno tijekom pet dana.

Nikako ne treba zaboraviti na „tradicionalni“ način liječenja, a on podrazumijeva sljedeće:

• dobru hidraciju (uzimanje većih količina tekućine kako bi se spriječila dehidracija i sluznice održale vlažnima), ali izbjegavanje kofeinskih napitaka (imaju diuretsko djelovanje)
• inhalaciju / „naparivanje“ (pomaže kod otečenosti sluznice dišnih putova i otčepljivanja nosa)
• redovito puhanje nosa (važno je pravilno puhati nos – nosnicu po nosnicu i ne puhati prejako kako se virusi i ev. bakterije ne bi retrogradno stjerali u ušne vodove)
• ispiranje nosa fiziološkom otopinom (ispire viruse i bakterije sa sluznice i pomaže kod njene otečenosti)
• mirovanje, ležanje (time se organizmu osigurava dodatna energija za imunološku borbu protiv mikroorganizama)
• ispiranje grla (kako bi se ovlažilo i smanjila bolnost; mogu se upotrebljavati različite, mlake otopine poput zasoljene vode, čaja od kadulje, otopina s medom itd)
• ispijanje vrućih napitaka (smanjuju otečenost sluznica nosa i grla, preveniraju dehidraciju, umiruju upalu)
• vruće kupke (opuštaju bolne mišiće, parama hidratiziraju sluznice)
• stavljanje toplih obloga na sinuse
• ležanje na povišenom uzglavlju (olakšava disanje pri otečenosti sluznica dišnih putova)
• konzumacija određenih namirnica i pripravaka, s dokazanim protuupalnim i blagotvornim djelovanjem.

Određeni nutrijenti i pripravci imaju, neki već desetljećima, dokazano blagotvorno djelovanje kod prehlade i gripe. Njihovim se unosom, u nekim slučajevima (pogotovo prehlade), može u potpunosti prevenirati razvoj bolesti, dok se u većini slučajeva mogu ublažiti simptomi, spriječiti komplikacije i skratiti trajanje bolesti.

Takvo djelovanje imaju:

• vitamin C – u visokim dozama skraćuje trajanje i ublažava simptome prehlade i gripe; radi se o dozama od 500 mg do 2 g dnevno, a postoje i studije u kojima je učinak postignut tek mega-dozom od 8 g C vitamina prvog dana bolesti
• vitamin A - pomaže u zaštiti sluznice dišnih puteva, pa stoga smanjuje podložnost ali i učinak infekcija; nekoliko istraživanja pokazalo je učinkovitost vitamina A u obliku beta karotena
• vitamin E - značajno smanjuje opasnost od prehlada i drugih infekcija, poboljšava imunološki odgovor i to posebice u osoba starije dobi
• cink - postoje podaci o utjecaju cinka na umnožavanje virusa i ublažavanje imunološkog odgovora organizma pa je važno započeti uzimanje već kod pojave prvih simptoma (unutar 24 sata); cink smanjuje trajanje i jačinu simptoma, posebice kašlja
• ehinacea (ekstrakt iz biljke Echinacea angustifolia) – ukoliko se uzme odmah po pojavi simptoma, ostvaruje svoje protuupalno djelovanje te ublažava simptome viroze i skraćuje trajanje bolesti
• češnjak - posjeduje protuvirusno i antibakterijsko djelovanje zbog jedinstvenog sadržaja fitokemikalije alicina
• probiotici – studije provedene s probiotikom Lactobacillus fermentum pokazale su jačanje imunološkog odgovora kod pojedinaca cijepljenih protiv gripe
• propolis - otopine propolisa djeluju antivirusno, antibakterijski i lagano anestetski. Propolis se kod tretiranja određenih bolesti i stanja obično primjenjuje sa medom ili drugim pčelinjim proizvodima. Matična mliječ ima baktericidna svojstva te djeluje kao prirodni biostimulator. Radovi o ljekovitim svojstvima cvjetnog praha - peluda svjedoče da pelud vrlo dobro djeluje protiv malaksalosti, normalizira probavnu, popravlja apetit i povećava razinu hemoglobina u krvi.
• voće i povrće – povećani unos fitokemikalija iz voća i povrća povećava antioksidativni učinak, smanjuje oštećenja DNK i povećava broj T-limfocita (stanica imunološkog sustava)

I za kraj - vječna nedoumica: antibiotici. Svakako treba izbjegavati upotrebu antibiotika, naročito na vlastitu ruku. Antibiotici su potrebni jedino ako se razvila dodatna bakterijska infekcija dišnih puteva. Niti u jednoj, naime, virusnoj bolesti antibiotici nisu učinkoviti.

Autorica: dr.sc. Ana-Marija Liberati, dr.med.