Omraženo brojenje kalorija

Brojenje kalorija je kompliciran proces. Masti, ugljikohidrati, proteini, šećeri –jesu li sve kalorije jednake, ili su neke bolje od drugih?

Povijest brojenja kalorija
Brojenje kalorija nije oduvijek aktualno Ova ideja postala je popularna početkom 20. stoljeća, ističe dr. Johnny Bowden, nutricionist i autor knjige „ Living the Low Carb Life: Choosing the Diet that's Right for You from Atkins to Zone“ i „The 150 Helathiest Foods on Earth: Surprising, Unbiased Truth About What You Should Eat and Why“.

Sve je započelo kada je znanstvenik Wilbur Atwater zapazio da se hrana može spaliti u uređaju zvanom kalorimetrijska bomba te po oslobođenoj energiji i preostalom pepelu ustanoviti koliko je energije odnosno kalorija hrana sadržavala. Ovo se pokazalo uspješnom idejom i ljudi su počeli brojati kalorije odnosno računati unesene kalorije, ali i kalorije koje su potrošili tjelesnom aktivnošću. Od tada pa do danas napisano je mnoštvo knjiga o raznim dijetama koje su popularizirale ideju o brojanju kalorija.

Brojenje kalorija
Dr. Lisa R. Young, autorica knjige „The Portion Teller Plan: The No Diet Reality Guide to Eating, Cheating, and Losing Weight Permanently“ ističe da je kalorija uvijek kalorija, barem kada se govori o nakupljanju suvišnih kilograma. Zato je izbor hrane bolje temeljiti na drugim kriterijima, a ne na energetskoj vrijednosti. Dobar je primjer hrana koja obiluje prehrambenim vlaknima jer ona osigurava dulji osjećaj sitosti i stoga umanjuje vjerojatnost unosa dodatnih kalorija.

Ugljikohidrati i bjelančevine osiguravaju 4 kcal po gramu, dok masti osiguravaju čak 9 kcal po gramu. I alkohol obiluje energijom -1 gram alkohola, naime, sadrži 7 kcal. To znači da su osobe koje žele skinuti suvišne kilograme, a istovremeno jedu masnu hranu hranu poput slanine ili punomasnog sira, vjerojatno unijele više od polovice potrebnih dnevnih kalorija već po završetku doručka. S druge strane, jutarnji obrok koji sadrži ugljikohidrate i bjelančevine poput omleta od bjelanjka s lukom, šampinjonima, paprikom i malom količinom niskomasnog sira, osigurat će znatno manje kalorija i ostaviti dovoljno mjesta i za ostale obroke tijekom dana.

Brojenje kalorija je postalo vrlo popularno jer je znatno jednostavnije od razumijevanja kompleksnih utjecaja koji hrana ima na naš organizam ili pak obujam našeg struka. Kalorije i jesu bitne, no stvar je ipak nešto kompleksnija. Vrlo bitnu ulogu imaju i hormonalne promjene koje hrana uzrokuje u tijelu. Neki hormoni, primjerice, pohranjuju masti dok drugi oslobađaju šećer ili izgrađuju mišiće. Mnoga su istraživanja utvrdila da dijete temeljene na istoj količini kalorija, ali drugačijim udjelima masti, bjelančevina i ugljikohidrata, rezultiraju drugačijim rezultatima i brojem izgubljenih kilograma.

Zašto je teško brojiti kalorije?
Jako je teško voditi pravilnu evidenciju pri zbrajanju kalorija. Anketa koju je provela International Food Information Council Foundation otkriva da 67% Amerikanaca uzima u obzir kalorije pri kupnji namirnica, no gotovo 9 od 10 ispitanika ne zna koliko mu je kalorija u stvarnosti potrebno. Također, često zaboravljaju zbrojiti sve što su unijeli. Primjerice, računa se da Amerikanci dnevno unose prosječno oko 3 900 kalorija, no u anketi su muškarci „prijavili“ prosječan unos od 2 618 kcal dnevno, dok je u žena utvrđen prosječan unos od 1 877 kcal dnevno.

Gdje nestaje ostatak kalorija? Većinom u ustima, odakle odlazi direktno u struk. Naime, istraživanja pokazuju da obilni obroci i velike porcije onemogućuju uspješno brojenje kalorija. Osim toga, prekomjerna tjelesna masa potiče na podcjenjivanje količine kalorija u obroku – što nije dobro ako želimo smršavjeti. U istraživanju objavljenom u časopisu The Annals of Internal Medicine, istraživači su otkrili da je većina ljudi, bez obzira na tjelesnu masu sposobna točno procijeniti broj kalorija u manjem obroku, ali im to ne uspijeva kada je u pitanju obilniji obrok. Pretile osobe sklone su većim obrocima, što objašnjava greške u brojanju kalorija, tvrde istraživači.

Čak niti nutricionisti nisu imuni na greške u brojanju kalorija. Kada je dr. Young pokazala primjer pet jela koja se serviraju u restoranu, stručnjaci su znatno podcijenili broj kalorija u svakom jelu.

Alternativni načini brojanja kalorija
Budući da je teško točno brojati kalorije izvan laboratorija, bolje je držati se drugih načina upravljanja unosom kalorija.
Evo što možete napraviti umjesto tradicionalnog brojenja:

• Jedite manje obroke. Iako se ovo čini kao osnovni koncept, lako se zaboravlja da veći obrok ima i veći broj kalorija. Istraživanja pokazuju da ukoliko smo servirali više nego nam je potrebno, to ćemo i pojesti .To su potvrdili i znanstvenici sa Sveučilišta Illinois koji su pokusom ustanovili da će ljudi, ako im se servira, pojesti i do 45 % više hrane nego im je potrebno.
• Povećajte unos voća i povrća jer je siromašno kalorijama, a osigurava mnoštvo važnih nutrijenata.
• Dr. John Berardi, autor knjige „The Metabolism Advantage“ predlaže da umjesto brojanja kalorija odabirete hranu koja zahtijeva više energije za probavu i metaboliziranje. Dobar primjer je integralni kruh sa sjemenkama i bijeli kruh. Naime, bijelo se brašno brzo probavi i osigurava 4 kcal po gramu ugljikohidrata dok se konzumiranjem integralnog brašna troši 4 kcal/g za probavu.
• Umjesto brojanja kalorija, pazite na izvor kalorija. Gotovo 25 % kalorija u američkoj prehrani potječe iz slatkiša, deserata, gaziranih i alkoholnih pića. Sljedećih 5 % dolazi iz slanih grickalica ili zaslađenih voćnih sokova. Hranjivo voće i povrće doprinosi sa samo 10 % kalorijskom proračunu prosječnog Amerikanca. Istina je da je kalorija samo kalorija bez obzira na izvor, kada se govori o gubljenu kilograma, no kada je riječ o zdravlju najbolje je ne trošiti kućni budžet na nutritivno nevrijednu hranu. Hrana visoke nutritivne gustoće poput voća, povrća i integralnih žitarica pomaže pri sprečavanju bolesti srca, raznih vrsta karcinoma i dijabetesa, dok hrana niske nutritivne vrijednosti poput slatkiša, gaziranih pića i bijelog kruha može doprinijeti velikom broju zdravstvenih problema.

Sve u svemu, najbolje je zaboraviti na računanje kalorija i posvetiti pažnju kvaliteti namirnica koje se konzumiraju.

Vitamini.hr