Glutamin

Glutamin je neesencijalna aminokiselina. Posljednjih nekoliko godina dobio je dosta prostora u publikacijama o sportskoj prehrani i znanstvenim časopisima i to ne bez razloga. Čini se da glutamin može biti od koristi onima koji su na putu dobivanja nove mišićne mase, kao i onima koji žele sačuvati do sada stečene mišiće od razgradnje.

Glutamin je neophodan za odvijanje brojnih procesa u ljudskom organizmu, krenuvši od imunološkog sustava, preko normalnog odvijanja rada jetre pa do očuvanja integriteta sluznice probavnog sustava. Proizvođači sportske prehrane dodaju glutamin u veliki broj svojih proizvoda, a sportaši ga sada smatraju neizostavnim u prehrani.

Dobro je poznato da je niska razina glutamina u plazmi povezana sa gubitkom mišićne mase, a intenzivno treniranje dovodi do smanjenja zaliha glutamina u tijelu sportaša. Najveći dio glutamina uskladišten je u mišićima i plućima.

Jednom studijom znanstvenici su pokušali direktno povezati razinu glutamina sa gubitkom mišićne mase, te su 34 ispitanika podijelili u tri skupine. Članovi prve skupine radili su intenzivan aerobni trening (trčanje), druga skupina izvodila je intenzivan anaerobni trening (dizanje utega i spirnt), dok su trećoj skupini dodijelili ulogu sedentarnih ispitanika (mirovanje, bez treninga). Zaključeno je da su najveći gubitak mišićne mase imali upravo oni ispitanici koji su imali najnižu osnovnu razinu glutamina u plazmi, što je jasan dokaz koliko je ova aminokiselina bitna za održavanje teško stečenih mišića. Jednostavno, što više trenirate, potrebno vam je više glutamina!

Suplementacija glutaminom može pomoći i u preveniranju nastanka sindroma pretreniranosti (OTS – Over Training Syndrome), u sportaša koji treniraju dugo i intenzivno. Nekoliko studija dovelo je do zaključka da razina glutamina može biti pokazatelj za OTS.

Još jedna jako zanimljiva informacija govori da suplementacija glutaminom može dovesti do povišenja razine hormona rasta (GH)! U jednoj studiji devet zdravih ispitanika hranjeno je svakodnevno sa 2000 mg glutamina otopljenog u gaziranom piću. Kod njih osam došlo je do četvorostrukog porasta hormona rasta. Međutim, nema dokaza da kratkotrajan skok nivoa GH može dovesti do značajnog povećanja mišićne mase.

Glutamin može biti od koristi i u procesu obnove zaliha glikogena u mišićima nakon intenzivnog treninga, ali taj mehanizam nije do kraja razjašnjen.

Dodavanje samo glutamina u prehranu sportaša neće dovesti do značajnog povećanja mišićne mase, ali je ta aminokiselina svakako važna u cjelokupnom režimu prehrane i treninga, prije svega zbog pozitivnog utjecaja na imunološki sistem i očuvanje teško stečenih mišića u uvjetima napornog treninga. Norma je 5-20 g glutamina dnevno, nakon treninga, a najbolje ga je uzimati sa hladnom vodom.

Autor: Dr Predrag Jovanović, mr.med.sci.

Literatura:
1. Belmonte L, Coifier M, Le Pessot F, Miralles-Barrachina O et al. Effects of glutamine supplementation on gut barrier, glutathione content and acute phase response in malnourished rats during inflammatory shock. World J Gastroenterol 2007; 13:2833-40.

2. Field CJ, Johnson IR, Schley PD Nutrients and their role in host resistance to infection. J Leukoc Biol 2002;71:16-32.

3. Neu J, DeMarco V, Li N Glutamine: clinical applications and mechanism of action. Curr Opin Clin Nutr Metab Care 2002;5:69-75