TRAŽILICA
  BRZI LINKOVI  
Home O nama Kontakt Forum
 
 
NEWSCENTER
 
Hrana
O hrani
Hrana i zdravlje
Znanost na tanjuru
Proizvodi
Dodaci prehrani
O suplementima
Suplementi i zdravlje
Proizvodi
Pića
Voda
Voćni sokovi
Čajevi
Proizvodi
Oglasi
 
 
Sport i rekreacija
 
Poremećaj prehrane
 
Oglasi
  Početna > U fokusu
02.09.2008
Od čega nas štite polifenoli?
Biljni spojevi polifenoli imaju snažnu antioksidativnu aktivnost. U prehrani čovjeka najkoncentriraniji su u voću, povrću, vinu, čaju i kakaou. Znanstvena istraživanja pokazuju da zbog specifične biološke aktivnosti štite srce, krvne žile i imunološki sustav. Razmatraju se i kao molekule s potencijalnim pozitivnim učinkom na prevenciju kroničnih upalnih bolesti, karcinoma i procesa starenja.

Polifenoli su esencijalne molekule za fiziologiju biljaka, budući da su uključene u različite funkcije poput rasta, pigmentacije, rezistencije na patogene i druge. Do danas je poznato priližno 8000 polifenolnih molekula, a najznačajnije skupine su: flavonoli, flavoni, flavan-3-oli, flavanoni i d-antocijani.

Posvemašnja strukturna raznolikost polifenola otežava precizno određivanje prehrambenog unosa. Procjena također podliježe pogreškama zbog razlika u koncentraciji u sličnim namirnicama koja se događa pod utjecajem brojnih čimbenika, poput raznolikosti vrsta, svjetla, stupnja zrelosti, procesiranja i skladištenja. Općenito, prehrambeni unos nekolicine flavonola i flavona kvantitativno je sličan nekim dobro poznatim mikronutrijentima, poput vitamina C i E. Primjerice, dnevni unos u Škotskoj iznosi približno 100 mg/dan.
Smatra se da naš dnevni unos flavonoida varira od 10 do 100 mg dnevno, ovisno o sastavu dijete. Prilično izražene razlike unosa flavonoida javljaju se između različitih zemalja, što je dokazano u „Seven Countries Study“. Nizozemska, Velika Britanija i SAD imaju približno jednak unos. Hrana bogata flavonoidima uključuje citruse, jabuke, luk, čaj, kakao i vino. Crno vino i sok od grožđa sadrže više od 500 mg/L flavonoida; bijelo vino i pivo sadrže manje od 60 mg/L.

Polifenoli iz sjemenki grožđa
Sjemenke grožđa su otpadni proizvod vinske industrije i u proizvodnji soka od grožđa. Sadrže bjelančevine, masti, ugljikohidrate te 5-8 % polifenola, ovisno o varijetetu. Sjemenke grožđa sadrže skupinu polifenola koju nazivamo proantocijanidini (oligomerni proantocijanidini). Znanstveno je dokazano da je antioksidativna aktivnost proantocijanidina 20 puta snažnija od vitamina E i 50 puta snažnija od vitamina C.

Ekstrakt sjemenki grožđa poznat je kao snažan antioksidans koji štiti tijelo od prijevremenog starenja, bolesti i propadanja. Brojne znanstvene studje objavljene o ekstraktu sjemenki grožđa govore o povoljnim učincima proantocijanidina, posebice o zaštiti tijela od oštećenja izazvanih sunčevim zračenjem, povoljnom učinku na vid, savitljivost zglobova, arterija i drugih tjelesnih tkiva te povoljnom učinku na cirkulaciju krvi uslijed jačanja kapilara, vena i arterija.
Kratki pregled znanstvenih dokaza
Epidemiološki dokazi sve snažnije podupiru hipotezu o preventivnom učinku prehrane bogate voćem i povrćem na razvoj kardiovaskularnih bolesti. Smatra se da je tomu tako zbog razvoja metoda za procjenu prehrambenog unosa. Dugo se smatralo da taj učinak valja pripisati djelovanju antioksidativnih vitamina i karotenoida, supstancama koje su poznate i kao imunomodulatori, a prisutne su u voću i povrću. U posljednje vrijeme, sve se više pažnje poklanja spojevima koji nisu vitamini, a posebno su u fokusu polifenoli, supstance prisutne u brojnim biljkama. Najbrojnija skupina polifenola su flavonoidi, supstance koje najvećim dijelom osiguravaju okus i boju voća i povrća.
Nekoliko populacijskih studija utvrdilo je vezu između unosa flavonoida i rizika od kardiovaskularnih bolesti. U studiji koja je trajala 10 godina, Hertog i suradnici naveli su da je relativni rizik za neželjene koronarne incidente u starijih osoba koje su imale najviši unos flavonoida bio značajno manji od osoba koje su imale nizak unos flavonoida. Druga desetogodišnja studija u kojoj je sudjelovalo 34 000 žena u postmenopauzi, utvrdila je da je ukupan unos flavonoida bio povezan s mortalitetom od kardiovaskularnih bolesti.
Slični rezultati objavljeni su i u finskoj studiji u kojoj je sudjelovalo 10 000 muškaraca i žena, gdje je kod osoba s višim unosom kvercetina uočena manja smrtnost od ishemijske bolesti srca.


Studija skupine japanskih znanstvenika objavljena 1999. godine u časopisu Atherosclerosis ukazuje na povoljni učinak ekstrakta proantocijanidina iz koštica grožđa na razvoj ateroskleroze u laboratorijskih zečeva. Labratorijski zečevi hranjeni su prehranom bogatom kolesterolom te im je dodavan ekstrakt bogat proantocijanidinima, što je značajno ublažilo izraženu atrosklerozu u aorti. Ovi rezultati ukazuju da polifenoli proantocijanidini mogu „zarobiti“ reaktivne kisikove vrste, poznatije kao slobodne radikale, u vodenom okružju, poput plazme i intersticijske tekućine stijenke arterije što inhibira oksidaciju LDL-a i predstavlja antiaterosklerotsku aktivnost.

Skupina španjolskih autora objavila je u časopisu Nutrition Research 2006. godine studiju o utjecaju unosa soka bogatog polifenolima na antioksidativni status skupine zdravih dobrovoljaca. U studiji je korišten sok od grožđa i bobičastog voća bogat polifenolima, a ispitanike je činilo 12 zdravih dobrovoljaca (6 muškaraca i 6 žena). Dobrovoljci su na tašte primali jednokratnu dozu (400 mL) sok. Krv im je analizirana prije unosa i 1, 2, 4 i 6 sati nakon unosa. Sličnom dinamikom prikupljan je i urin. Urinarna ekskrecija polifenola dosezala je vrhunac 2 sata nakon unosa i trajala je do 6 sati nakon unosa. Povišenje razine serumskih polifenola vezanih za lipide opažalo se nakon 2 do 6 sati. Ovi rezultati ukazuju kako su polifenoli iz voćnog soka bioraspoloživi i mogu se vezati za lipidnu frakciju seruma te stoga smanjiti peroksidaciju lipida.


Dr.sc. Darija Vranešić Bender

Najčitaniji članci
19.05.2017.
Slana hrana smanjuje osjet žeđi i povećava osjet gladi
22.05.2017.
Stresori i crijevna mikrobiota vojnika
24.05.2017.
Zdravije povrće i smanjena uporaba pesticida
23.05.2017.
Ginko biloba protiv moždanih oštećenja
25.05.2017.
Crijevna mikrobiota u prvim danima života
Vezani članci
13.02.2017.
Antioksidans iz majčinog mlijeka sprečava bolesti jetre
11.01.2017.
Kombinacija probiotika, prebiotika i antioksidansa poželjna za triatlonce
28.04.2015.
Nova saznanja o zaštitnom učinku zelenog čaja i jabuka
30.08.2013.
Flavonoidi iz artičoke uništavanju tumorske stanice gušterače
19.03.2013.
Otkriven mehanizam za sprječavanje starenja organizma
(0) Komentiraj Ispiši Pošalji
Korisnici
Korisničko ime
Lozinka
Zaboravili ste lozinku >>
Registriraj se >>
 
INFO BOX
Impressum
Linkovi
Priznanja
Marketing
 
Forum
 
Recepti
 
Savjeti
 
Pitanja i odgovori
 
On-line ordinacija
 
Knjige
 
PARTNERI
PLIVAmed.net
Zdrava krava
MojDoktor.hr
Net.hr
Vaše zdravlje
Profil
Moderna vremena Info
Daosin.com
G.A.Z. d.o.o.
Poliderma
Zdravo mršavljenje
Sretno dijete
Nestlé Adriatic
www.dietpharm.hr
 
         
 
 
     
  Copyright © Vitaminoteka d.o.o. | Sva prava pridržana.