Datum objave: 26. 06. 2008.

Broj smrtnih slučajeva koji su posljedica bolesti srca i krvožilnog sustava može smanjiti i za 50 %. samo ukoliko se uvedu jednostavne promjene životnoga stila. U prvome redu misli se na promjene prehrambenih navika te provođenje redovite tjelovježbe.

1. SMANJITE UNOS ZASIĆENIH MASTI
Na listi prehrambenih promjena, smanjenje unosa zasićenih masnoća i kolesterola prehranom zauzimaju najvažnije mjesto. Visoka razina triglicerida i kolesterola u krvi vodi ka stvaranju plakova koji koji mogu začepiti arterije što za posljedicu može imati aterosklerozu, a u kritičnijim slučajevima i srčani te moždani udar.
• Količina kalorija koja se dnevno unesene mastima ne smije prekoračiti 20 do maksimalno 30 % ukupno unesenih kalorija
• Količina kalorija koja se dnevno unesene zasićenim mastima ne smije prekoračiti 10 % ukupno unesenih kalorija
• Dnevni unos kolesterola ne smije biti viši od 300 mg

2. SMANJITE UNOS SOLI
Postoji pretpostavka da povišen unos soli kod nekih osoba (posebice onih kojma je krvni tlak kao posljedica genetičkog nasljeđa osjetljiv na povišenu razinu soli) može rezultirati povišenim krvnim tlakom.

3. HRANITE SE PREMA PRINCIPIMA MEDITERANSKE PREHRANE
Mediteranska prehrana odlikuje se bogatstvom voća i povrća te cjelovitih žitarica, namirnicama koje predstavljaju odlične izvore prehrambenih vlakana, fitokemikalija te vitamina i minerala. Riba ima posebno mjesto u prehrani mediteranskih krajeva, a osigurava najbolji izvor omega-3 nezasićenih masnih kiselina koje imaju izuzetno povoljan utjecaj na zdravlje srca i krvnih žila. Ekstra djevičansko maslinovo ulje koje čini okosnicu mediteranske prehrane također je izvor tvari koje imaju povoljan učinak na kardiovaskularni sustav. Brojne studije pokazale su da umjerena konzumacija crnog vina smanjuje rizik od srčanog udara kod osoba srednje dobi i to od 30 – 50 %.

4. POVEĆAJTE UNOS SOJE
Izoflavoni, fitoestrogeni koji se nalaze u soji, mogu na organizam polučiti djelovanje slično povoljnom djelovanju estrogena. Prema nekim studijama, dnevni unos 25 – 80 grama sojinih proteina može rezultirati smanjenjem razine ukupnog kolesterola, LDL («lošeg») i triglicerida za 8 %. Visoka razina ukupnoga, LDL kolesterola i triglicerida povećava rizik za razvoj bolesti srca i krvožilja. S druge strane, unos soje povezuje se sa povišenom razinom HDL («dobrog») kolesterola. Visoka razina HDL kolesterola ima zaštitno djelovanje na srce i krvožilje.
Za sada nije u potpunosti jasan mehanizam kojim soja utječe na poboljšanje profila kolesterola u krvi, ali je sigurno da je konzumacija soje posebno preporučljiva ženama.

5. JEDITE ČEŠNJAK
Stoljećima se ljudi oslanjaju na blagotvorno djelovanje češnjaka na zdravlje. Smatralo se da je najvažnije djelovanje češnjaka preventivno djelovanje na zdravlje kardiovaskularnog sustava. Ova vjerovanja su potvrđena i brojnim znanstvenim studijama čiji rezultati sugeriraju da češnjak štiti srce i krvne žile:
• smanjenjem razine ukupnog kolesterola,
• smanjenjem razine LDL («lošeg») kolesterola,
• sniženjem krvnog tlaka,
• sprrečavajući stvaranje ugrušaka,
• djelujući kao antioksidans.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Jeste li izloženi riziku od bolesti srca?

Riješite ovaj kviz za žene i saznajte koliki je Vaš rizik od pojave bolesti srca i krvnih žila

1. Jeste li imali slučaj bolesti srca u obitelji? (Ako su otac ili brat mlađi od 55 godina te majka ili sestra mlađe od 65 godina imali infarkt / moždani udar / ugradnju premosnice)
a. da
b. ne

2. Koliko imate godina?
a. više od 55
b. manje od 55

3. Pušite li, ili ste izloženi dimu cigareta svakodnevno?
a. da
b. ne

4. Imate li povišeni krvni tlak?
a. da
b. ne

5. Bavite li se tjelesnom aktivnošću? (20-30 minuta barem tri puta tjedno)
a. ne
b. da

6. Bolujete li od dijabetesa?
a. da
b. ne

7. Imate li povišenu razinu kolesterola?
a. da
b. ne

8. Imate li prekomjernu tjelesnu masu?
a. da
b. ne

9. Jesu li vam uklonjeni jajnici ili ste imali histerektomiju?
a. da
b. ne

10. Jeste li izloženi pojačanom stresu ili anksioznosti?
a. da
b. ne

11. Pijete li više od jednog alkoholnog pića dnevno?
a. da
b. ne

Bodovanje:
Svaki zaokruženi odgovor pod a) nosi jedan bod.

Rezultat: Ako ste zaokružili 3 ili više odgovora pod a) i ujedno ste stariji od 55 godina, preporučujemo Vam da posjetite liječnika i obavite kontrolni pregled srca i krvnih žila.

Interpretacija rezultata:
Ovaj test na vrlo jednostavan način sažima sve čimbenike rizika koji pridonose opasnosti od pojave bolesti srca i krvnih žila kod žena. Vjerojatno Vam je dobro poznato da treba pripaziti na prehranu, izbjegavati prekomjerno uživanje u alkoholu, ne pušiti, održavati poželjnu tjelesnu masu te adekvatnu razinu kolesterola i kontrolirati krvni tlak.
Možda je malo manje poznato da dijabetes povećava opasnost od bolesti srca, a rizik se povećava i ukoliko su ženi uklonjeni jedan ili oba jajnika ili je podvrgnuta histerektomiji. Rizik može povisiti i pušenje u periodu uzimanja oralnih kontraceptiva.
Također, znanstveno je dokazano da učestalost bolesti srca u žena raste nakon 65 godine. Iako je uvriježeno da su muškarci u većem strahu od bolesti srca od žena, činjenica da su bolesti srca vodeći uzrok smrti u žena starijih od 65 godina govori sama za sebe.

Vitamini.hr

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: bolesti srca,

Komentari