Percepcija ekološke i genetski modificirane hrane u Hrvatskoj

Agencija GfK (Centar za istraživanje tržišta) je na reprezentativnom uzorku ( n=1000) građana Hrvatske starijih od 15 godina provela istraživanje koje se bavilo pitanjem percepcije ekološke, funkcionalne i genetski modificirane hrane među stanoništvom.

Ekološka hrana tj. uzgoj poljoprivrednih proizvoda bez upotrebe umjetnih gnojiva, pesticida, regulatora rasta biljaka, aditiva i slično prisutna je u Hrvatskoj ali na tek oko 25.000 hektara ili oko 500 poljoprivrednika se danas bavi ekološkom proizvodnjom. Na našem tržištu prisutni su i ekološki proizvodi iz uvoza.

U Hrvatskoj je preko 4/5 građana čulo za prehrambene ekološke proizvode ali nešto redovitije ih kupuje samo malo više od 10% ukupne populacije starije od 15 godina.

Građane se pitalo: 1. Jeste li čuli za prehrambene EKOLOŠKE proizvode tj. prirodne proizvode napravljene isključivo prema strogim kriterijima organske proizvodnje ?

- da 83 %
- ne 17 %

Za ekološke proizvoda uglavnom najviše nisu čule osobe starije od 65 godina (31%) te one s niskim stupnjem obrazovanja(49%).

2. Prepoznajete li Vi prehrambene ekološke proizvode na prodajnom mjestu ?

- da 53 %
- ne 47 %

Viši stupanj prepoznavanja prisutan je kod građana Zagreba i okolice (67%) te kod osoba s visokom stručnom spremom (64%). Suprotno, ove proizvode izrazito ne prepoznaju osobe s najnižom školskom spremom (65%), starije od 65 godina (61%),građani iz Slavonije (63%).

Sve osobe koje su se izjasnile da u trgovinama prepoznaju prehrambene ekološke proizvode pitalo se dalje: 3. Kako, odnosno na temelju čega prepoznaju prehrambene ekološke proizvode u prodavaonicama ?

- na temelju oznake HRVATSKI EKOPROIZVOD na prednjoj naljepnici - 38 %
- natpis «zdrav proizvod» ili nešto slično na proizvodu/ambalaži - 36 %
- proizvod kakav se prodaje i u prodavaonicama zdrave hrane - 23 %
- na temelju sastava proizvoda u deklaraciji (nema aditiva, konzervansa i sl.) - 22 %
- na temelju poznatog proizvođača / poznat po proizvodnji eko-proizvoda - 16 %
- nešto drugo - 11 %

Dalje se željelo saznati i postojeće navike kupovanja: 4. Kupujete li Vi osobno, i kako često, ove ekoproizvode ?

- da, redovito - 3 %
- da, često - 11 %
- samo ponekad - 32 %
- vrlo rijetko - 21 %
- ne, uopće ne kupujem/ ne koristim takve proizvode - 33 %

Redoviti i česti kupci ekološki proizvedene hrane, nešto više od prosjeka, su zastupljeni u Zagrebu s okolicom te zatim u Istri s Primorjem i Dalmaciji, među osobama mlađe i srednje dobi, kod visoko obrazovanih i kod osoba s visokim osobnim mjesečnim primanjima. Međutim, jedno drugo istraživanje pokazuje da 44% građana «prilikom kupnje namirnica za kućanstvo vode računa o svakoj lipi» pa postaje jasno da skupi ekološki proizvodi za sada i ne mogu doći više i češće na naše stolove jer im to sadašnja razina standarda ne dopušta.

Za usporedbu, u Njemačkoj je u 2007. godini 94% kućanstava kupilo barem jedan ekološki prehrambeni proizvod. Organska hrana u totalu troškova za prehranu čini tek oko 3%.

Sa Zapada je i do nas došao još jedan trend – funkcionalna hrana. Pitanje građanima je glasilo: 5. I na našem se tržištu pojavila takozvana funkcionalna hrana, hrana koja prema deklaraciji posjeduje povoljan učinak na zdravlje uz adekvatno nutritivno djelovanje. Najčešći predstavnici funkcionalne hrane su, na primjer, AB kultura, jogurt obogaćen LGG-om ili margarin obogaćen masnim kiselinama (omega-3 i omega-6). Jeste li čuli za tu vrstu korisnih prehrambenih proizvoda ?

- da 57 %
- ne 43 %

O raspoloživosti funkcionalne hrane najviše su upoznati u Zagrebu s okolicom (65%), dobna skupina od 25 do 44 godine starosti (od 66 do 69%), visoko obrazovani (70%),te osobe s najvišim osobnim mjesečnim prihodima (78%). Trend proizvodnje funkcionalne hrane ili hrane koja posjeduje povoljan učinak na zdravlje uz adekvatno nutritivno djelovanje, postaje temeljem razvoja moderne prehrambene industrije o čemuočito treba više informirati i naše građane.

Danas se sve više pojavljuju oprečna mišljenja vezano uz genetski modificirane proizvode – pa se građane pitalo: 6. Jeste li čuli za genetski modificiranu hranu (uobičajena kratica je GMO, što znači genetski modificirani organizmi) ?

- da, čuli 91 %
- ne, nisu čuli 9 %

Nepoznavanje GMO-a najveće je kod osoba starijih od 65 godina (27%), onih s najnižim obrazovanjem (43%) te niskih mjesečnih primanja kućanstva (27%).

O toj temi dalje se pitalo: 7. Genetski modificirana hrana su biljke; dakle, voće i povrće/usjevi koje se dobiva križanjem gena različitih vrsta biljaka kako bi takve biljke dobile neka nova, bolja svojstva, veći urod, veće plodove, ljepši izgled, manju mogućnost kvarenja, a time i nešto niže cijene. GMO su i prerađevine voća i povrća/usjeva dobivene od opisanih sirovina. Jeste li Vi osobno spremni kupovati/konzumirati takve GMO proizvode ako se pojave na prodajnom mjestu ?

- da, svakako - 7 %
- ne, ni pod kojim uvjetima - 58 %
- ne znam, nemam dovoljno saznanja o GMO - 26 %
- svejedno mi je, ne vodim brigu o podrijetlu - 9 %

Najviše odbijanja GMO proizvoda pokazali su ispitanici u Dalmaciji (68%) i u Sjevernoj Hrvatskoj (62%), osobe stare između 55 i 64 godine (65%) i visokoobrazovani (65%).

Nedovoljna informiranost više je istaknuta kod visoko obrazovanih (43%), u Istri s Primorjem (34%) te Sjevernoj Hrvatskoj (31%) te kod mladih između 15 i 24 godine (31%).

Usporedba rezultata s 2005. godinom pokazuje da su zainteresirani kupci GMO proizvoda ostali na gotovo istoj razini, a isto je i s onima koji su nezainteresirani. Dok je 2005. godine bilo desetak posto više građana koji su odbijali GMO , danas je desetak posto više onih koji smatraju da nemaju dovoljno saznanja o tim proizvodima.

Postavljeno je još jedno pitanje: Za sada genetski modificirana hrana nije uvijek jasno označena na prodajnom mjestu odnosno na ambalaži. Što Vi mislite, je li nužno stavljati oznake po kojima bi se moglo točno identificirati genetski modificirana hrana ?

- da, svakako - 90 %
- ne, nije potrebno - 7 %
- ne zna, ne može odgovoriti - 3 %

Potrebu jasnog označavanje GMO hrane, više od prosjeka, istaknuli su ispitanici u Dalmaciji (96%), mladi između 26 i 34 godine (96%) te više i visoko obrazovani (95%).

Osim ekološke hrane susreće se i takva pića te kozmetika. Hrvatska, u svakom slučaju, ima vrlo dobre pretpostavke za kreiranje specifičnog ekološkog identiteta kako kod domaćih kupaca tako i za potrebe izvoza u razvijene zemlje visokog standarda. Za sada skromni koraci u informiranju javnosti već su pojačali interes i potražnju za tradicionalnim / autohtonim proizvodima ali i za ekološkim / organski proizvedenim prehrambenim proizvodima.