Prehranom protiv gihta
Giht se često naziva “bolest bogatih” jer se najčešće razvija kao posljedica prehrane bogate mesom i prevelike konzumacije alkohola. Ova bolest je vrsta artritisa koji se javlja u slučaju nakupljanja mokraćne (urične) kiseline u krvi, tkivima i urinu.. Mokraćna kiselina nastaje kao nusprodukt pri probavi određene hrane, stoga je giht usko vezan uz prehranu. Debljina i neprikladna prehrana mogu povećati rizik od razvoja gihta.
Hrana bogata purinima povećava razinu mokraćne kiseline u tijelu. Izbjegavanje uzimanja takve hrane rezultirati će smanjenjem razine mokraćne kiseline u organizmu te smanjenjem inteziteta simptoma kod osoba oboljelih od gihta.
Čimbenici koji mogu pogodovati razvoju bolesti su:
pretilost – mnoge osobe koje imaju giht imaju prekomjernu tjelesnu masu ili su pretile
alkohol- akutni napadi gihta često su rezultat pretjerivanja sa unosom alkohola
prehrambeni purini- konzumiranje hrane bogate purinima (meso, riba) može uzrokovati napadaj gihta
gladovanje ili niskokalorična prehrana – razina soli mokraćne kiseline u krvi može porasti kada se usljed gladovanja razgrađuju proteini u organizmu
bolesti bubrega – bilo koja bolest koja utječe na funkciju bubrega i izlučivanje viška mokraćne kiselina može uzrokovati giht
druge bolesti, primjerice leukemija, koje uzrokuju povećanu produkciju mokraćne kiseline
lijekovi- kemijske komponente koje smanjuju izlučivanje mokračne kiseline
|
Usvajanje pravilnih prehrambenih navika
Sasvim je jasno da je giht bolest čijem razvoju uvelike pridonose neke životne navike, u najvećoj mjeri one prehrambene. |
Stoga se rizik od ove bolesti može maksimalno reducirati ukoliko se izvrši nekoliko jednostavnih promjena životnog stila. One uključuju:
1. Gubitak suvišne tjelesne mase
2. Izbjegavanje alkohola
Alkoholna pića, posebice pivo, trebali bi se u potpunosti izbjegavati. Alkohol potiče lučenje vode iz organizma što uzrokuje koncentriranje mokraćne kiseline u preostaloj tjelesnoj tekućini, također, alkohol i sam potiče organizam na stvaranje mokraćne kiseline. Iz navedenih razloga, za osobe koje imaju problemam sa gihtom, alkohol se smatra otrovom.
3. Izbjegavanje prejedanja, bogatih i mesnih obroka
4. Izbjegavanje namirnica bogatih purinima (jetra, bubrezi, sardine, kavijar, jaja, mesno i mesni ekstrakti)
5. Konzumiranje barem 6-8 čaša vode dnevno – voda pomaže bubrezima u lučenju suvišne mokraćne kiseline
6. Ograničena konzumacija gaziranih napitaka i napitaka koji sadrže kofein
Umjerenost u hrani i piću najbolje su rješenje za ublažavanje simptoma gihta.
Prehrambene smjernice |
Masti i ulja
Pri pripravljenju jela dnevno koristite 2 žlice hladno prešanog visokokvalitetnog biljnog ulja (suncokretovog, maslinovog, uljane repe...)
Za potrebe pripravljanja jela ne koristite više od 2 žlice(10 g) grijanog ulja ili masnoća.
Dnevno ne konzumirajte više od 2 žlice maslaca ili margarina.
Izbjegavajte masne obroke u najvećoj mogućoj mjeri, ukoliko pak ne možete bez njih, ne konzumirajte ih više od 2 puta tjedno |
Slatkiši
Možete konzumirati slatkiše u umjerenim količinama. Ipak, imajte na umu mnogi slatkiši sadrže «skrivene» masnoće.
Meso, jaja, riba
Ne konzumirajte više od jednog serviranja (80 – 120g) krtog mesa dnevno, 2-4 puta tjedno
Piletinu jedite bez kožice, kožica sadrži najviše purina.
Izbjegavajte mesne prerađevine.
|
Konzumirajte 1 –3 serviranja (100-120 g) ribe tjedno, prethodno uklonite kožicu.
U potpunosti izbacite školjke i prerađenu ribu, bubrege, mozak te jetru.
Ne konzumirajte više od 1-3 jaja tjedno.
Grahorice
Konzumirajte jedno serviranje tjedno
Mlijeko i mliječni proizvodi
Dnevno konzumirajte 2-3 serviranja mlijeka ili mliječnih proizvoda
Žitarice, proizvodi od žitarica, krumpiri
Dnevno konzumirajte barem 3 serviranja bogata ugljikohidratima, prednost dajte cjelovitim žitaricama i proizvodima od cjelovitih žitarica.
|
Voće i povrće
Konzumirajte najmanje 2-3 serviranja voća i 3-4 serviranja povrća dnevno – prednost dajte svježim plodovima
Napitci
Unosite dosta tekućine (2-3 litre, odnosno 8-12 čaša). Neka to budu nezaslađeni, negazirani, bezalkoholni napitci
Alkoholna pića
Izbacite u potpunosti
Prehrambene smjernice kreirane su za «prosječnu» odraslu osobu, koja ima «uobičajene» potrebe za nutrijentima i energetskim unosom. Za osobe čije su potrebe povećane, smanjene, i sl., primjerice adolescente, sportaše, starije osobe, smjernice je potrebno redefinirati.
|
|
|