Mlijeko – koncentrirani izvor zdravlja

Mlijeku se već stoljećima pripisuju brojna preventivna i terapijska djelovanja i ono je već u svojem izvornom obliku funkcionalna hrana. Mlijeko i mliječni proizvodi prepoznati su kao namirnice važne za održanje zdravlja od 4000. godine prije Krista. Danas, industrija mlijeka i mliječnih proizvoda razvija i upoznaje potrošače s novom generacijom proizvoda koji su po svojim funkcionalnim učincima zdraviji i imaju višu nutritivnu vrijednost nego konvencionalana hrana.

Svjetski trendovi obogaćivanja hrane, a posebice mlijeka, prihvaćeni su i u našim krajevima, te se danas nerijetko susrećemo s mlijekom obogaćenim kalcijem, vitaminima, vlaknima, biljnim sterolima te omega-3 masnim kiselinama. Dostupna su nam mlijeka s višim ili nižim udjelom mliječne masti. Valja napomenuti da se konzumiranjem mlijeka s nižim udjelom masti ne gube vrijedni sastojci koje mlijeko sadrži. Mlijeko je najvažniji izvor kalcija, a odrasla osoba može podmiriti svoje potrebe za kalcijem s tri velike čaše mlijeka. Studija provedena na Kansas State University u Sjedinjenim Američkim Državama, objavljena u časopisu “Journal of the American Dietetic Association”, proglasila je mlijeko najekonomičnijim izvorom kalcija jer osigurava najveću količinu kalcija po jedinici potrošenog novca, a u usporedbi s drugim namirnicama koje se učestalo konzumiraju.

U sastav mlijeka ulaze proteini, ugljikohidrati (laktoza), mliječna mast, minerali, vitamini i enzimi. Vitamini topljivi u mastima, A, D, E i K nalaze se uglavnom u mliječnoj masti, dok su vitamini B kompleksa locirani u vodenoj fazi mlijeka. Najzastupljeniji minerali u mlijeku su kalcij i fosfor, minerali potrebni u velikim količinama dojenčadi i djeci tijekom rasta za formiranje kosti i razvoj mekih tkiva, a u adolescenciji i zreloj životnoj dobi za postizanje vršne koštane mase i prevenciju osteoporoze.

Na piramidi pravilne prehrane mlijeko i mliječni proizvodi nalaze se na istoj razini kao meso, riba i jaja, a preporuka je da se konzumira 2-3 mliječna obroka dnevno.

Ako se pitate zašto se toliko priča o mlijeku, evo samo nekoliko brojeva koji govore sami za sebe;
U ukupnoj prehrani čovjeka mliječni proizvodi osiguravaju:

• 73% kalcija
• 33% fosfora
• 31% vitamina B2
• 19% proteina
• 16% magnezija
• 21% vitamina B12
• 17% vitamina A
• 10% vitamina B6
• značajne količine vitamina D

Imamo li na umu da mliječni proizvodi osiguravaju tek 10 % ukupnog energetskog unosa, možemo zaključiti da je sastav nutrijenata impresivan! Dodatna prednost fermentiranih mliječnih proizvoda je što sadrže vrijedne bioaktivne sastojke - probiotike koji čuvaju zdravu crijevnu mikrofloru.

Nutritivni sastav mlijeka:

Pojašnjenje: Jedna velika čaša mlijeka zadovoljava navedene postotke pojedinih nutrijenata u preporučenom dnevnom unosu

Iz svijeta znanosti...
• Redoviti unos mlijeka smanjuje rizik od osteoporoze, povišenog krvnog tlaka i karcinoma debelog crijeva
• Konzumacija mlijeka s niskim udjelom masti potpomaže gubitak prekomjerne tjelesne mase
• Mlijeko neutralizira kiselinu u usnoj šupljini i tako štiti od karijesa
• Redovitim pijenjem mlijeka smanjujemo rizik od nastanka bubrežnih kamenaca
• Visok unos mliječnih proizvoda može smanjiti rizik od bolesti srca i dijabetesa

Mlijeko za zdrave zube
Konzumiranje mlijeka pomaže rast i razvoj zdravih kosti i zubi. Istraživanja pokazuju da mliječni proizvodi također smanjuju rizik za razvoj periodontalnih bolesti.

Istraživanje objavljeno u Journal of the American Dietetic Association pokazalo je da su žene koje su unosile više kalcija imale smanjeni rizik za razvoj periodontalnih bolesti, primjerice infekcija zubnog mesa. Žene koje su dnevno unosile više od 800 mg kalcija imale su najzdravije zube, dok su žene s dnevnim unosom kalcija manjim od 500 mg imale 54 % veći rizik za pojavu periodontalnih bolesti. Neka druga istraživanja su pokazala da osobe koje često konzumiraju mliječne proizvode imaju manju učestalost karijesa.

Kako mršavimo pijući mlijeko?
Kalcij može smanjiti tjelesnu masu vežući masti iz probavnog sustava te povećavajući njihovo izbacivanje iz tijela putem fecesa. Zaključak je to studije koju su proveli danski znanstvenici koji su po prvi put podastrijeli kliničke dokaze koji objašnjavaju mehanizam gubitka tjelesne mase konzumiranjem mliječnih proizvoda.

Posljednjih godina je nekoliko epidemioloških studija pokazalo da postoji obrnuto proporcionalna veza između količine unesenog kalcija i tjelesne mase. Drugim riječima, veći unos kalcija doprinosi većem gubitku te boljoj kontroli tjelesne mase. Studija objavljena u časopisu International Journal of Obesity po prvi put nudi i objašnjenje mehanizma djelovanja kalcija na smanjenje tjelesne mase.

Studijom je pažljivo praćena prehrana i energetska potrošnja zdravih osoba čija je tjelesna masa bila umjereno povećana. Testirana su tri prehrambena režima sa različitom količinom kalcija i proteina, čiji izvor su uglavnom bili mliječni proizvodi niskog udjela mliječne masti.
Jedan prehrambeni režim karakterizirao je nizak unos kalcija (500 mg dnevno), i adekvatan unos proteina (oko 15% ukupnog energetskog unosa); drugi režim je karakterizirao visok unos kalcija (1800 mg) i normalan unos proteina, dok je treći režim karakterizirao visok unos i kalcija i proteina (23% ukupnog energetskog unosa).

Rezultati su pokazali da je prehrambeni režim koji je uključivao visoki unos kalcija rezultirao izbacivanjem 14,2 g masti dnevno putem fecesa, dok je režim siromašan kalcijem rezultirao gubitkom 6 g masti dnevno putem fecesa.
Autor studije naglašava da bi ovaj mehanizam mogao osigurati godišnji gubitak od 4 kg

Nije svejedno pijete li mlijeko ili ne
Mame znaju najbolje. Posebno kad govore djeci da je dobro piti mlijeko zbog zdravijih kostiju, sudeći prema rezultatima istraživanja iz časopisa Journal of the American Dietetic Association gdje je promatrano konzumiranje mlijeka u djece koja u povijesti bolesti imaju frakturu kosti. Istraživači su opazili da su djeca s niskim unosom kalcija - drugim riječima, koja su konzumirala malo mlijeka i mliječnih proizvoda - imala nižu mineralnu gustoću kosti i veći broj fraktura kosti. Također, djeca koja su izbjegavala mlijeko su u većem postotku bila pretila i manje tjelesno aktivna.

Dijete pije mlijeko ako i mama pije mlijeko
U istraživanju objavljenom u časopisu ''The American Journal of Clinical Nutrition'' promatran je unos kalcija u djevojčica dobi 5, 7 i 9 godina te konzumiranje mlijeka u njihovih majki. Djevojčicama je također izmjerena mineralna gustoća kosti u dobi od 9 godina. Rezultati su pokazali da je zamjenjivanje mlijeka zaslađenim napicima koji ne sadrže kalcij bilo jako povezano s konzumiranjem takvih napitaka u majke. Majčino konzumiranje mlijeka je bio najznačajniji pokazatelj mineralne gustoće kosti djevojčica. Autori zaključuju da se sklonost mliječnim napicima odnosno onima koji ne sadrže kalcij definira mnogo prije adolescencije što je značajan period za mineralizaciju kosti te da dijete odabire napitke na vrlo sličan način kao i njegova majka.

Vitamini.hr