Alergije na hranu (1)

Tako se kod nekih pojedinaca konzumacijom određene inače bezopasne hrane, čak i u najmanjim količinama, može pojaviti neuobičajna reakcija imunološkog sustava koju nazivamo alergija na hranu. Iako se alergije na hranu najčešće javljaju u dojenčadi i djece, one se mogu pojaviti u bilo kojem razdoblju života, te ju može uzrokovati hrana koja se do tada već godinama konzumirala bez ikakvih posljedica.

Ozbiljnost alergijske reakcije može varirati od blagih do posljedica opasnih po život. Tako se najčešće alergija očituje sa boli u trbuhu, mučninom, povraćanjem, proljevom, svrbežom kože, urtikarijom, konjuktivitisom, upalom nosne sluznice, napadajima gušenja i kašljanja. U teškim slučajevima može doći do anafilaksije, ozbiljne alergijske reakcije koja se manifestira teškim disanjem, oticanjem jezika i ždrijela, naglim padom tlaka i gubitkom svijesti.

Navedeni simptomi zahtijevaju hitno bolničko liječenje, jer mogu biti potencijalno opasni po život. Simptomi se mogu manifestirati kroz par minuta, ili sat-dva nakon što je hrana konzumirana.

Najčešći prehrambeni alergeni

Iako gotovo svaka namirnica može izazvati alergijsku reakciju, relativno malen broj je onih koje su dokumentirane kao prehrambeni alergeni. Riječ je o tzv. Velikih osam koji uzrokuju preko 90% svih alergija na hranu. To su:

• Mlijeko
• Jaja
• Riba
• Ljuskari (morski i riječni rak, jastog, škampi)
• Kikiriki
• Soja
• Orašasti plodovi (bademi,orasi, lješnjaci, kesteni)
• Pšenica

Za alergijsku reakciju su odgovorni proteini navedene hrane. Oni se kuhanjem ne uništavaju što znači da i sirova i kuhana hrana može izazvati reakciju. Također, ne razaraju ih ni želučana kiselina kao ni enzimi probavnog sustava.

Liječenje alergije na hranu

Potpuno isključenje svih oblika hrane koja uzokuje alergiju jedina je dokazana metoda liječenja. To zvuči jednostavnije nego što u praksi stvarno jest. Naime, namirnice koje se moraju izbjegavati vrlo su često sastavni dio nekog jela ili su˝sakrivene˝ u hrani u nepoznatim oblicima, a da pojedinac toga nije ni svjestan. Tako je, npr. osobi koja je alergična na jaja zabranjena konzumacija i majoneza, sladoleda, kolača i tjestenina koja većinom sadrže jaja. Zato je nužno pažljivo čitati listu sastojaka na pakovini proizvoda, te informirati se o mogućim alternativnim imenima proteina na koje ste alergični.

Treba imati na umu da eliminacijom navedene hrane prehrana postaje monotona i često nutritivno neadekvatna.

Postavlja se pitanje kako postići adekvatnu i kvalitetnu prehranu koja nije lišena esencijalnih nutrijenata u osoba alergičnih na pojedinu namirnicu? Da bi se odgovorilo na to pitanje potrebno je razmotriti namirnicu po namirnicu kako bi se utvrdilo koji se nutrijenti gube njenom eliminacijom i tako pronašla adekvatna zamjena za nju. Imajte na umu da su navedene preporuke najbolja alternativa zabranjenoj namirnici što se tiče ˝izgubljenih˝ nutrijenata. To ne znači da preostale dozvoljene namirnice treba izbjegavati.

U nastavku čitajte o pojedinim prehrambenim alergenima: Mlijeku, jajima, ribi, ljuskarima, kikirikiju, orašastim plodovima i pšenici.