Datum objave: 10. 05. 2007.

Trend funkcionalne hrane i prehrambenih proizvoda s dodanom vrijednošću sve je više prisutan u modernoj prehrambenoj industriji i na policama trgovina. Broj zdravstveno osviještenih potrošača neminovno raste i stoga se svake godine na tržište plasira velik broj proizvoda koji udovoljavaju zahtjevima upravo takvih potrošača.

Pravila uspješne proizvodnje i plasiranja hrane sasvim su se izmijenila u posljednjih desetak godina. Danas je imperativ funkcionalnost hrane, originalna ideja i dobar marketing, a hrana koja posjeduje povoljan učinak na zdravlje posjeduje dodatan adut.

Na početku 21. stoljeća, unatoč obilju koje vlada u zapadnjačkom svijetu, suočeni smo s brojnim izazovima, poput povećanja cijena medicinskih usluga, produženog životnog vijeka, novih znanstvenih spoznaja i razvoja novih tehnologija što rezultira promjenom životnog stila. Nutricionizam, kao znanost 21. stoljeća, usmjerava se ka pružanju optimirane prehrane u skladu s modernim životnim stilom, fiziološkim funkcijama, pa čak i genetskim ustrojstvom čovjeka.

Na putu ka optimalnoj prehrani, što predstavlja ambiciozan i dugoročan cilj, «funkcionalna hrana» čini se novim, interesantnim i stimulativnim konceptom. Ovaj koncept trebao bi biti sagrađen na čvrstim znanstvenim temeljima, a pritom treba biti prepoznat i prihvaćen od strane potrošača. Ne smijemo zaboraviti da razvoj novih proizvoda oduvijek reflektira industrijske i društvene promjene.

Što je zapravo funkcionalna hrana?

Teško je odrediti čvrste granice između konvencionalne, funkcionalne hrane, organski uzgojene hrane, suplemenata, nutraceutika, pa čak i znanstvenici otežano barataju ovim pojmovima. Stoga se u široki koncept funkcionalne hrane može ubrojiti:
- prirodno nutritivno vrijedna hrana
- hrana koja je obogaćena funkcionalnim sastojcima
- hrana iz koje su uklonjene određene tvari
- hrana u kojoj su izmijenjena svojstva pojedinih komponenata
- hrana u kojoj je bioraspoloživost jedne ili više komponenata modificirana
ili
- sve kombinacije navedenih mogućnosti

Pojednostavljeno, funkcionalna hrana nije ništa drugo nego tradicionalna hrana koja sadrži dodatke koji je čine funkcionalnom.

Ova hrana može se kategorizirati prema učinku na zdravlje pojedinog organa ili sustava organa, primjerice zdravlje probavnog sustava, koštanog sustava, krvožilja ili imunološkog sustava.

1. Hrana za zdravlje probavnog sustava
Funkcionalna hrana koja djeluje povoljno na probavni sustav sadrži aktivne komponente poput probiotika, prebiotika te neprobavljivih prehrambenih vlakana. Najveći udio u ovome segmentu imaju fermentirani mliječni proizvodi, koji se i tradicionalno vežu uz dobru probavu.

Probiotički fermentirani mliječni proizvodi pravi su primjer uspješne izvedbe funkcionalnih proizvoda. Korak naprijed je komuniciranje ovakvih proizvoda kao 'klinički dokazano učinkovitih pri regulaciji poremećaja probavnog sustava'.

Probiotici ili „korisne bakterije” svojim metabolizmom stvaraju nepovoljne uvjete za rast patogenih mikroorganizama, pomažu nam da iz hrane dobijemo sve važne hranjive tvari i energiju. Smatra se da povoljna ravnoteža intestinalne mikroflore igra važnu ulogu u razvoju i održanju dobre funkcije probave te snažnog imunološkog sustava.

Probiotici su svoje mjesto pronašli u brojnim funkcionalnim proizvodima, a najviše se koriste u fermentiranim mliječnim proizvodima. Spektar proizvoda u koje se dodaju probiotici sve je širi, pa je tako zabilježen dodatak probiotika i u sokove, sir te žitarice za doručak.

Žitarice za zajutrak „Vive” su se od nedavno pojavile na američkom tržištu i reklamiraju se kao prvi proizvod s probioticima koji nije lako pokvarljiv. Ove žitarice osim probiotika sadrže i đumbir, hrskavu integralnu pšenicu, hrskavu rižu s okusom vanilije i prirodni ekstrakt brokule. Jedno serviranje sadrži 46 % preporučenog dnevnog unosa prehrambenih vlakana.

Nordijska kompanija Tine je razvila paletu probiotičkih voćnih sokova, idealnih za potrošače koji ne podnose mliječni šećer laktozu ili iz bilo kojeg drugog razloga ne konzumiraju fermentirane mliječne napitke. Proizvođač tvrdi da dvije čaše njihovog soka dnevno sadrže dozu probiotika koja osigurava znanstveno vrlo dobro potkrijepljene koristi ovih mikroorganizama. Sokovi su bez dodanog šećera i sadrže 95 % voća.

Adekvatan unos prehrambenih vlakana pospješuje funkciju gastrointestinalnog sustava. Različite vrste vlakana polučuju različite učinke, a uglavnom se djelovanje temelji na laksativnom učinku i povećanju volumena crijevnog sadržaja. Stoga se vlakna danas dodaju cijelom nizu namirnica, a posebice proizvodima od žitarica, fermentiranim mliječnim proizvodima i sokovima.

Prebiotici su vrsta prehrambenih vlakana koja služe kao hrana korisnim bakterijama koje nastanjuju naša crijeva. Stoga potiču rast i aktivnost tih bakterija i djeluju povoljno na zdravlje probavnog sustava, ali i općenito na zdravlje organizma. Prebiotička molekula koja je našla široku primjenu u prehrambenim proizvodima je inulin. I na hrvatskom tržištu postoje funkcionalni proizvodi obogaćeni prebiotikom inulinom, primjerice jogurti, žitarice, keksi te instant juhe.

Dr.sc. Darija Vranešić Bender

članak objavljen u svibanjskom broju Doktora u kući

U nastavku čitajte Hrana za zdravlje i sreću: Hrana za zdravlje srca i krvožilja;

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: funkcionalna hrana,

Komentari