TRAŽILICA
  BRZI LINKOVI  
Home O nama Kontakt Forum
 
 
NEWSCENTER
 
Hrana
O hrani
Hrana i zdravlje
Znanost na tanjuru
Proizvodi
Dodaci prehrani
O suplementima
Suplementi i zdravlje
Proizvodi
Pića
Voda
Voćni sokovi
Čajevi
Proizvodi
Oglasi
 
 
Sport i rekreacija
 
Kutak za mame i bebe
 
Poremećaj prehrane
 
Oglasi
  Početna
01.01.2005
Vitamin C i obična prehlada
Pomažu li megadoze vitamina C?
Još uvijek ne postoji lijek za običnu prehladu, no budući da nam se približava vrijeme šmrcanja i kihanja, razmišljamo o potencijalnoj pomoći. Interes za upotrebu vitamina C kao terapije za običnu prehladu datira još od četrdesetih godina dvadesetog stoljeća, no teorija nije zaživjela sve dok nobelovac Linus Pauling nije napisao knjigu «Vitamin C i obična prehlada». On je bio uvjeren kako megadoze vitamina C preveniraju i liječe običnu prehladu. Prodaja vitamina postala je masovna, unatoč skepticizmu u medicinskim i nutricionističkim krugovima.

Uslijedile su studije koje su modificirale Paulingovu hipotezu, a neke su je čak i opovrgle. Evo kratkog pregleda važnijih studija.
U ranim sedamdesetim godinama, Anderson i suradnici proveli su dvostruko slijepi klinički pokus u kojem je sudjelovalo 818 ispitanika. Jednoj skupini ispitanika davano je 4 grama vitamina C dnevno tijekom prva tri dana trajanja prehlade, a potom 1 gram vitamina C dnevno, dok je kontrolna skupina primala placebo. Iako je u skupini koja je primala vitamin C bila manja učestalost prehlade, razlika nije bila statistički signifikantna. Osobe koje su se prehladile tijekom uzimanja vitamina C imale su manje izražene simptome prehlade i oporavak im je bio 30 % kraći.

Nedugo zatim provedena je još jedna studija, ovaj put sa djecom. Coulehan i suradnici u studiju su uključili 641 dijete, a primali su 1 do 2 grama vitamina C ili placebo. Rezultati su pokazali da vitamin C nije spriječio pojavu prehlade, no oporavak je i ovaj put trajao kraće (24 – 28%).

U istom periodu, Wilson i Loh, zaključili su da profilaktičke doze od 200 do 500 mg dnevno uzrokovale ublažavanje simptoma prehlade u djevojaka, ali ne i u mladića.

Dvije studije na blizancima koje su provodili različiti autori pokazale su da genetski, subjektivni i čimbenici iz okoliša imaju značajan utjecaj na intenzitet i trajanje prehlade. Posebno je zanimljivo da su pojedinci koji su mislili da primaju visoke doze vitamina C imali kraće prehlade slabijeg intenziteta.

U devedesetim godinama dvadesetog stoljeća, objavljeni su podaci o utjecaju vrlo visokih doza vitamina C na organizam čovjeka. Prof. Marshall smatra da bi većina ljudi iskusila kroničnu diareju ili bubrežne kamence kada bi bila izložena vrlo visokim dozama vitamina C (12 – 40 grama) o kojima je govorio Linus Pauling.

Posljednja objavljena studija koja se bavi ovom problematikom utvrđivala je utjecaj posebne forme vitamina C – ester C – na prehladu.
Ester C je nekisela, esterificirana, forma vitamina C koja se posebno preporuča osobama s osjetljivom želučanom sluznicom, a dokazana mu je bolja apsorpcija i dulje zadržavanje u tkivima.

U studiji je sudjelovalo 168 dobrovoljca, a studija je provođena u vrijeme gripe i prehlade. Od osoba koje su uzimale vitamin C (84 pojedinca) 37 ih je dobilo prehladu, a u skupini koja nije uzimala vitamin C bilo je 50 prehlada. Studija je objavljena prošlog proljeća u časopisu Advances in Therapy.

Danas možemo reći da postoje prilično dobri dokazi kako visoke doze vitamina C skraćuju trajanje i ublažavaju simptome obične prehlade. Terapijski učinak vitamina C postiže se unosom 1 do 2 g vitamina C dnevno, a Paulingove megadoze su u pravilu odbačene. Čak se i doze od 1 do 2 grama smatraju megadozama. Učinak vitamina C možda se zasniva na njegovom protuvirusnom djelovanju, na antioksidativnoj moći, na stimulaciji raznih aspekata imunosnog odgovora, na pospješivanju razgradnje histamina, ili se možda radi o kombinaciji navedenih mehanizama.

Konačan zaključak glasi kako učinci askorbinske kiseline (vitamina C) na obranu od obične prehlade nisu dovoljno jaki da bi se preporučivala u visokim dozama. Blagotvorni učinci dokazani su u segmentu skraćenja trajanja prehlade i ublažavanja simptoma. To ne znači da treba odbaciti vitamin C u vrijeme gripe i prehlade. Naprotiv, važno je dnevno se opskrbljivati s potrebnom količinom, pa čak pokušati i s potencijalno terapijskom dozom. Preporučena dnevna doza vitamina C je 75 mg, a pušači trebaju uzimati dodatnih 30 mg dnevno. U svrhu prevencije bolesti srca i zaštite od infekcija, optimalna doza je 200 – 500 mg dnevno.

Kako osnažiti imunosni sustav?
Lois Pasteur je u 19. stoljeću otkrio da su mikroorganizmi odgovorni za infekcije, a potom je shvatio da se jačanje tijela, a ne svladavanje napadača, može pokazati najdjelotvornijom strategijom. Imunosni sustav je izuzetno dobro prilagodljiv obrambeni entitet koji se sastoji od mnoštva stanica i molekula sposobnih za prepoznavanje i eliminiranje različitih stranih tijela.
Za povećanje imunosne sposobnosti važna su tri čimbenika: prehrana, tjelovježba i psihičko stanje. Prehrana utječe na razvoj imuno sustava već od razvoja fetusa. Mnogi enzimi u stanicama imuno sustava zahtijevaju prisutnost mikronutrijenata da bi postigli optimalnu funkciju imunosnog sustava. Tako se za pravilan rad imuno sustava neophodnim smatra prisutnost cinka, željeza, bakra, selena, vitamina A, B6, C i E.
Većina ovih nutrijenata nalazi se u voću, povrću, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima i sjemenkama.

Stanice imunosnog sustava posebno su osjetljive na oksidativna oštećenja te zahtijevaju adekvatan unos antioksidansa, primjerice vitamina C, E, karotenioda, flavonoida te selena, koji su komponente antioksidativnih enzimskih sustava. Prekomjerno vježbanje guši imunosni sustav, a mirniji, manje stresni oblici tjelovježbe su za imunitet najbolji. Možda je to zato što hormoni stresa, koji se luče kao odgovor na stres, oslabljuju imunosni sustav. To može biti i ključno objašnjenje za brojna istraživanja koja su ustanovila da loša psihološka stanja poput stresa, potištenosti i žalosti oslabljuju imunosni sustav.

Svrha je imunosnog sustava otkriti neprijatelje tijela i uništiti ih. Zdrava, jaka sluznica u dišnom i probavnom sustavu prva je crta obrane od napadača.

Najbolji način za održavanje dobre funkcije imunosnog sustava je konzumiranje dobro izbalansirane prehrane, redovito bavljenje umjerenom tjelesnom aktivnošću, izbjegavanje stresa i naglog mršavljenja te osiguravanje kvalitetnog sna.

Dr.sc. Darija Vranešić


Najčitaniji članci
15.12.2014.
Razina vitamina D i rizik od smrti
16.12.2014.
Pomaže li soja kod valunga?
15.12.2014.
Žitne pahuljice – idealan doručak ili prikrivena "kalorijska bomba"
16.12.2014.
Oblik vitamina B3 može prevenirati karcinom jetre
15.12.2014.
Margarin - namirnica koja zbunjuje
Vezani članci
26.12.2013.
Antacidi povezani s manjkom vitamina B12
04.11.2013.
Prehrana i depresija
17.10.2013.
Niacin izvor produljenog života?
11.09.2013.
Nasilničko ponašanje povezano s deficitom vitamina
14.08.2013.
Vitamin B6 i depresija
Vezane rasprave
09.02.09  Vitamini.h
Bebe i vitamin D
(0) Komentiraj Ispiši Pošalji
Korisnici
Korisničko ime
Lozinka
Zaboravili ste lozinku >>
Registriraj se >>
 
INFO BOX
Impressum
Linkovi
Priznanja
Marketing
 
Forum
 
Recepti
 
Savjeti
 
Pitanja i odgovori
 
On-line ordinacija
 
Knjige
 
PARTNERI
PLIVAmed.net
Zdrava krava
MojDoktor.hr
Net.hr
Vaše zdravlje
Profil
Moderna vremena Info
Daosin.com
G.A.Z. d.o.o.
Poliderma
Zdravo mršavljenje
Sretno dijete
Nestlé Adriatic
www.dietpharm.hr
 
         
 
 
     
  Copyright © Vitaminoteka d.o.o. | Sva prava pridržana.