Nutrijentima obogaćeni sokovi

Obogaćivanje hrane i pića

Vitamini, minerali, antioksidansi, proteini i fitokemikalije često se dodaju hrani i piću kako bi se obogatila njihova nutritivna vrijednost. Takve namirnice u današnje doba opisuju se kao funkcionalne namirnice jer pokazuju povoljna djelovanja na jednu ili više funkcija u organizmu. Nutrijenti dodani u osnovnu hranu mogu povećati unos određenog nutrijenta čak i na razini cijele populacije. Upravo je obogaćivanje hrane ključnim nutrijentima na početku dvadesetog stoljeća odgovorno za iskorjenjivanje bolesti poput gušavosti, rahitisa, beri – beri-a i pelagre. Obogaćivanje soli jodom započelo je 1920. godine, mlijeku je dodan vitamin D 1930. g., brašno i kruh obogaćeni su vitaminima B skupine 1940. g., a od početka osamdesetih godina dvadesetog stoljeća kalcij se dodaje u razne prehrambene proizvode. Osvrnemo li se na znanstvene spoznaje koje su bile aktualne u to doba, primjećujemo da je prehrambena industrija poštovala i pratila znanost, te su tako zajednički povoljno djelovali na zdravlje populacije. U današnje doba ovo područje doživljava značajnu ekspanziju. Brojni znanstveni dokazi ukazuju na potrebu za većim unosom nekih vitamina i minerala, te na važnost prevencije prehrambenih nedostataka koji nastaju kao rezultat suvremenog načina života.

Oksidativni stres i antioksidansi

Tijekom posljednjeg desetljeća u žarištu zanimanja, kako znanstvenika tako i laika, našli su se antioksidansi, slobodni radikali i oksidativni stres. Djelomično je to posljedica snažne propagande proizvođača dodataka prehrani, no dobrim dijelom se popularnost antioksidansa temelji na opsežnim znanstvenim istraživanjima i studijama.

Postoje mnoge znanstvene studije koje ukazuju da degenerativne bolesti nisu neizbježni rezultat protoka vremena, nego su povezane s razaranjem nukleinskih kiselina, proteina i strukture stanice izazvanim slobodnim radikalima. Slobodni radikali su atomi ili skupine atoma koje su jako nestabilne i izrazito reaktivne. Ako su prisutni u velikim količinama, napadaju zaštitne membrane stanica i genetički materijal uzrokujući veliku štetu u stanici. Rizik pojave bolesti povezanih sa slobodnim radikalima može se smanjiti adekvatnim unosom antioksidansa. Snažni antioksidansi, "hvatači" slobodnih radikala su vitamini A, C i E, te cijeli niz fitokemikalija koje se intenzivno istražuju.

Emocionalni stres, UV zračenje, toksične tvari, dim cigarete, prekomjeran unos masnoća i brojni drugi čimbenici koji su posljedica našeg ubrzanog i stresnog života generiraju slobodne radikale.

Voćni sok idealna je podloga za kreiranje napitka koji će zadovoljiti potrebe za važnim antioksidativnim vitaminima, posebice kada je njegov temelj visokokvalitetna izvorska voda. Jedna čaša soka Juicyfruits u koji su dodani vitamini A, C i E zadovoljava trećinu dnevnih potreba za tim važnim nutrijentima. Juicyfruits s okusom naranče i nektarine zadovoljava dnevne potrebe za vitaminima A, C i E u jednoj čaši. Stoga se taj napitak može smatrati tekućim vitaminskim pripravkom!

Vitamin A prisutan je u obliku beta- karotena, koji se u organizmu pretvara u vitamin A kada je to potrebno. Upravo zbog toga, beta – karoten neće prouzročiti neželjene učinke koje može izazvati vitamin A kada se uzima u prekomjernim količinama.

Vitamini E i C najučinkovitiji su kada se uzimaju zajedno. Stručnjaci često preporučuju povišen unos ovih vitamina jer se smatra da mogu imati preventivan, a ponekad čak i terapijski učinak na neke degenerativne bolesti. Za vitaminom C poseže se uglavnom tijekom zimskih i jesenskih mjeseci u vrijeme infekcija, prehlada i gripe, ali i u proljeće kada želimo osloboditi organizam od otrova i otvoriti put tjelesnoj energiji. Osobe kojima su potrebne veće količine vitamina E nerijetko su osobe starije dobi (vitamin E popularno se naziva «vitamin mladosti») ili osobe koje žele održati krvne žile zdravima i zaštititi se od kardiovaskularnih bolesti.

Osjećate li se umorno, iscrpljeno, a kosa i koža Vam ne blistaju? Često ste razdražljivi i izloženi ste pojačanim psihofizičkim naporima? Ako su Vaši odgovori na postavljena pitanja uglavnom potvrdni, vaše potrebe za vitaminima B skupine su povišene. Svaki od članova obitelji B vitamina ima svoju važnu funkciju, ali ih svakako treba doživljavati kao cjelinu jer najbolje ih iskorištavamo ako ih uzimamo u obliku B-kompleksa. Ipak, možda je važno izdvojiti folnu kiselinu, vitamin B skupine koji je neobično važan ženama u reproduktivnom razdoblju i u prvim mjesecima trudnoće.

Jedno od najvažnijih medicinskih otkrića 20. stoljeća je činjenica da se odgovarajućim unosom folne kiseline prije i na početku trudnoće postotak oštećenja živčnog sustava novorođenčeta smanjuje za 48 do 80%. U posljednje vrijeme pojavilo se pregršt dokaza koji govore o povoljnom djelovanju folne kiseline na kardiovaskularne bolesti.

Jedna čaša soka Juicyfruits BCE zadovoljava trećinu dnevnih potreba za vitaminima B skupine, te vitaminima E i C.

Juicyfruits multivitamin uz vitamine B, C i E sadrži provitamin vitamina A te tako predstavlja kompletan vitaminski napitak koji u jednoj čaši zadovoljava trećinu dnevnih potreba za svim vitaminima.

Voćni sokovi s nižom energetskom vrijednošću

Proljeće nam kuca na vrata, a to je upravo ono doba godine u kojem se trudimo osloboditi viška kilograma koje smo nakupili tijekom zime. Kvalitetan voćni sok vrijedan je doprinos prehrani, no istodobno valja uzeti u obzir i njegovu energetsku vrijednost. Osobe koje nastoje smanjiti svoj energetski unos trebaju posegnuti za voćnim sokovima i napitcima sa sniženom energetskom vrijednošću. Primjerice, sokovi Juicy s okusom jagode, marelice i breskve, te Juicy multivitamin zaslađeni su umjetnim zaslađivačima. Stoga ovi sokovi osiguravaju dvostruko niži energetski unos od sokova koji sadrže šećer. Isti ovi sokovi sadrže dodan vitamin C, a Juicy multivitamin u jednoj čaši zadovoljava trećinu dnevnih potreba za svim vitaminima.

Na poslijetku, ako već niste danas, pozivamo Vas da sutrašnji dan započnete sa šalicom soka, a usput pročitajte deklaraciju kako bi znali koliko ste važnih vitamina unijeli u organizam.

Darija Vranešić, dip.ing.

Sponzoriran članak