TRAŽILICA
  BRZI LINKOVI  
Home O nama Kontakt Forum
 
 
NEWSCENTER
 
Hrana
O hrani
Hrana i zdravlje
Znanost na tanjuru
Proizvodi
Dodaci prehrani
O suplementima
Suplementi i zdravlje
Proizvodi
Pića
Voda
Voćni sokovi
Čajevi
Proizvodi
Oglasi
 
 
Sport i rekreacija
 
Kutak za mame i bebe
 
Poremećaj prehrane
 
Oglasi
  Početna > Hrana > O hrani > Namirnice
01.01.2005
Šljive
Malo je voća koje poznajemo u toliko širokom rasponu boja i izrazito sočnim, slatkim okusima. Sezona šljiva proteže se od svibnja do listopada. Prve sazrijevaju japanske vrste, a u Europi je doba sazrijevanja šljiva nešto kasnije – tijekom kolovoza i jesenskih mjeseci – što je karakteristično i za naše krajeve.. Šljive pripadaju rodu Prunus , a u srodstvu su s breskvom, nektarinom i bademom. Za ovo voće karakteristična je tvrda koštica koja štiti njihovo sjeme.
Podrijetlo

Smatra se da je europska šljiva otkrivena prije dvije tisuće godina, na području oko Kaspijskog mora. Već u doba Rimskog carstva, bilo je poznato više od 300 vrsta europskih šljiva. Svoj put preko Atlanskog oceana šljive su prevalile u društvu hodočasnika te su ih oni uveli u američke jelovnike u 17. stoljeću.
Iako japanske šljive potječu iz Kine, ime su dobile po zemlji u kojoj su kultivirane i razvijane. Danas su najveći proizvođači šljiva SAD, Rusija, Kina i Rumunjska.

Utjecaj na zdravlje

Svježa i sušena verzija šljive poznata je pod imenom Prunus domestica , a ovaj plod u žarištu je znanstvenih istraživanja zbog svog jedinstvenog sadržaja fitonutrijenata, posebice neoklorogenične i klorogenične kiseline. Ove tvari, porijeklom iz šljiva, klasificiraju se kao fenoli, a njihova antioksidativna svojstva dobro su dokumentirana.
Fenoli su molekule koje nalazimo i u drugim biljnim vrstama, posebice je intaresantan njihov udio u vinu. Povoljno djelovanje ovih tvari sastoji se u neutralizaciji izrazito destruktivnih kisikovih radikala, ili popularno «slobodnih radikala», a dokazano im je i preventivno djelovanje na očuvanje strukture tjelesnih lipida. Na taj način, ova namirnica pomaže u očuvanju moždanih membrana i neurona te stijenki krvnih žila.
Znanstvene studije ukazale su na pospješenu apsorpciju željeza kod redovite konzumacije svježih i suhih šljiva. Ova sposobnost pripisuje se bogatstvu vitamina C koji se nalazi u ovom plodu. Vitamin C vrijedan je nutrijent koji je potreban u tijelu pri izgradnji tkiva, a njegova uloga u očuvanju snažnog imunosnog sustava je nezamjenjiva. Zbog svog antioksidativnog učinka, vitamin C štiti kolesterol i onemogućuje njegovo taloženje na stijenkama krvnih žila. Dodatne količine vitamina C nisu naodmet osobama s aterosklerozom ili bolestima srca uzrokovanima dijabetesom.
Priroda nam tako «zapakirala» potrebnu količinu vitamina C u namirnicu koja će nas uvesti u jesen i zimu, odnosno sezonu prehlade i gripe.
Uz zavidnu količinu vitamina C, šljive su dobar izvor vitamina B1, B2, B6, beta karotena, vitamina E, kalija i prehrambenih vlakana.

Šljive i oksalati

Šljive pripadaju maloj skupini namirnica koje sadrže mjerljive količine oksalata, tvari koja je prirodno prisutna u biljkama, životinjama i ljudima. Dođe li do izrazitog povišenja koncentracije oksalata u orhanizmu, oni se mogu kristalizirati i uzrokovati zdravstvene probleme. Zbog ovog razloga, osobe s bolestima bubrega i žuči, trebale bi ograničiti svoju konzumaciju šljiva.
Oksalati u organizmu utječu i na apsorpciju kalcija, stoga se osobama koje uzimaju suplemente kalcija preporučuje konzumacija šljiva 2-3 sata prije uzimanja suplemenata.

Suhe šljive

Čini se da suhe šljive imaju problem s izgledom. Naime, ova izrazito korisna namirnica nema popularnost koju zaslužuje, jer joj smežuran, naboran i tamno ljubičast «outfit» ne ide pretjerano u korist.
Na policama ljekarni nalaze se brojni pripravci koji pomažu kod zatvora ili konstipacije. Međutim, dodatak 5 suhih šljiva dnevnoj prehrani može biti jednako učinkovit ili učinkovitiji postupak od cijelog niza pripravaka. Suhe šljive sadrže čak tri sastojka koja pridonose pravilnoj probavi. Za početak, suhe šljive sadrže visok udio netopljivih prehrambenih vlakana, koja su vjerojatno «ključ» prevencije konstipacije. Netopljiva vlakna ne mogu se razgraditi u našem probavnom sustavu te ove dugačke molekule ostaju u probavnom sustavu, gdje apsorbiraju vodu i čine feces voluminoznijim, te mu olakšavaju prolaz kroz crijevo. Nadalje, suhe šljive sadrže sorbitol, prirodni šećer koji također ima sposobnost upijanja vode i na taj način pomaže u otklanjanju konstipacije. Treći važan sastojak suhih šljiva je dihidroksifenil-isatin, tvar koja potiče kontrakciju crijeva, a ovaj proces esencijalan je za redovito pražnjenje crijeva.
Suhe šljive zadržavaju sve vrijedne vitamine i minerale tijekom procesa sušenja, te predstavljaju vrijedan izvor energije u «malom pakiranju».

Dr.sc.Darija Vranešić, dipl.ing.

Najčitaniji članci
20.10.2014.
Ketogena dijeta za epilepsiju
15.10.2014.
Kako poboljšati zdravlje kostiju?
14.10.2014.
Nedostatak vitamina D i operacija odstranjenja štitnjače
16.10.2014.
Nudi li ekološko voće i povrće dodatne zdravstvene koristi?
15.10.2014.
Oleinska masna kiselina može pomoći kod zatajenja srca
Vezani članci
16.10.2014.
Nudi li ekološko voće i povrće dodatne zdravstvene koristi?
15.09.2014.
Voće i povrće i privlačnost tena
15.09.2014.
Top 7 jesenskih plodova
25.08.2014.
Većina odraslih ne unosi dovoljno voća i povrća
15.08.2014.
Je li „pet na dan“ dovoljno?
(0) Komentiraj Ispiši Pošalji
Korisnici
Korisničko ime
Lozinka
Zaboravili ste lozinku >>
Registriraj se >>
 
INFO BOX
Impressum
Linkovi
Priznanja
Marketing
 
Forum
 
Recepti
 
Savjeti
 
Pitanja i odgovori
 
On-line ordinacija
 
Knjige
 
PARTNERI
PLIVAmed.net
Zdrava krava
MojDoktor.hr
Net.hr
Vaše zdravlje
Profil
Moderna vremena Info
Daosin.com
G.A.Z. d.o.o.
Poliderma
Zdravo mršavljenje
Sretno dijete
Nestlé Adriatic
www.dietpharm.hr
 
         
 
 
     
  Copyright © Vitaminoteka d.o.o. | Sva prava pridržana.