Nedavno je otkriveno da se zbog konzumiranja velike količine suhomesnatih proizvoda pogoršavaju simptomi astme, što upućuje na negativan utjecaj određenih prehrambenih proizvoda na dišni sustav.
Istraživanje je provedeno na 971 osobi prosječne dobi od 43 godine, od toga 49% muškaraca i 42% s astmom. Ispitanici su raspoređeni u tri kategorije prema tjednoj konzumaciji suhomesnatih proizvoda. Oko 19% je tjedno jelo suhomesnate proizvode samo jednom, 48% između 1 i 3,9 serviranja, a 33% više od 4 serviranja. Jedno serviranje podrazumijevalo je dvije kriške šunke, jednu krišku kobasice ili dvije kriške sušene kobasice. Grupa koja je najmanje konzumirala suhomesnate proizvode odabrana je za kontrolnu grupu jer nije bilo dovoljno osoba koje ga uopće ne konzumiraju. Simptomi astme mjerili su se upitnicima o simptomima kao što su gubitak daha, pritisak u prsima i napadaji otežanog disanja tijekom odmaranja ili tjelovježbe. Brojevi od 1 do 5 označavali su jačinu simptoma.
Rezultati su potvrdili da suhomesnati proizvodi izravno i negativno utječe na astmu – u 7 godina pogoršali su simptome 20% sveukupnog broja sudionika u istraživanju. U grupi s najnižom konzumacijom suhomesnatih proizvoda samo kod 14% osoba uočilo se pogoršanje simptoma astme. U srednjoj grupi 20%, a u grupi koja je najviše konzumirala suhomesnate proizvode simptomi su se pogoršali kod 22% sudionika.
Prethodna istraživanja pokazala su da nitriti iz suhomesnatih proizvoda mogu dovesti do oksidativnog stresa povezanog s oštećenjem pluća i astmom. Zasićene masti i velika količina soli iz ovako konzerviranog mesa također utječu na razvoj astme. Još jedan od čimbenika koje treba uzeti u obzir kod njenog razvoja je i pretilost. Međutim, znanstvenici u tom slučaju nalažu detaljnija istraživanja.
Uzmemo li u obzir navedene čimbenike koji utječu na razvoj i pogoršanje astme, osobito konzumaciju suhomesnatih proizvoda, možemo zaključiti da je prehrana jedan od glavnih uzročnika ove bolesti dišnih puteva. Stoga znanstvenici preporučuju zdraviju prehranu obilatu svježim povrćem i neprocesiranom hranom, sa što manje šećera, soli i zasićenih masti.
Izvor: Thorax Journal
