Prehrana i dodaci prehrani kao pomoć kod dislipidemije

Radna skupina Europskog kardiološkog društva (ESC) i Europskog društva za aterosklerozu (EAS) periodično objavljuje smjernice o liječenju dislipidemije. Najnovije izdanje smjernica objavljeno je početkom 2020. godine, a prikazane su ciljne vrijednosti lipidnih parametara, liječenje i promjene načina života koje mogu biti korisne. Uloga prehrane i dodataka prehrani u prevenciji i terapiji dislipidemija temeljito se istražuje već desetljećima.

Postoje uvjerljivi dokazi da prehrambeni čimbenici utječu na aterogenezu izravno ili putem djelovanja na lipide u plazmi, krvni tlak ili razinu glukoze u krvi. Najviše dokaza govori u prilog mediteranskoj prehrani te vrlo sličnoj „DASH“ dijeti koja je kreirana za terapiju hipertenzije.

Stoga, kako bi se smanjio rizik nastanka ili pospješio oporavak od bolesti treba slijediti mediteranski model prehrane u kojem dominiraju žitarice, mahunarke, mnogo voća i povrća, nezasićene masti iz maslinovog ulja i plave ribe, te niskomasni mliječni proizvodi. Unos soli ne bi smio biti veći od 5 g dnevno, a u osoba s hipertenzijom bi trebao biti čak i manji.

Budući da je prekomjeran broj kilograma u izravnoj vezi s povećanim rizikom od bolesti srca, prvi korak je obično gubitak suvišnih kilograma na način da se smanji kalorijski unos za 300 do 500 kcal dnevno i uvede umjerena tjelesna aktivnost u trajanju od barem 30 minuta svaki dan (2,5 – 5 sati tjedno). Čak i skroman gubitak kilograma (5 – 10%) može rezultirati popravljanjem lipidnog profila i imati povoljan učinak na rizik od bolesti srca i krvožilnog sustava u osoba s dislipidemijom.

Osim prilagođene prehrane i redovite tjelesne aktivnosti, u novim smjernicama navedeno je kako treba izbjegavati sve oblike izlaganja duhanskom dimu. Indeks tjelesne mase poželjno je održavati u rasponu od 20 – 25 kg/m², a vrijednosti krvnog tlaka trebale bi biti niže od 140/90 mmHg. Ciljne vrijednosti LDL kolesterola za osobe s vrlo visokim kardiovaskularnim rizikom iznose <1,4 mmol/L, dok kod osoba s niskim ukupnim kardiovaskularnim rizikom trebaju biti niže od 3 mmol/L. Vrijednosti HDL kolesterola poželjno je održavati iznad 1.0 mmol/L za muškarce i iznad 1,2 mmol/L za žene. Trigliceridi ne bi trebali biti veći od 1,7 mmol/L, a potrebno je pratiti i kontrolu glikemije te HbA1c ne bi trebao prelaziti 7%. Svi ti čimbenici smatraju se bitnim karikama u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.

Dodaci prehrani za zdravlje srca i krvožilnog sustava

U novim ECS/EAS smjernicama stručnjaci navode i dodatke prehrani, odnosno sastojke koji imaju povoljan učinak na razinu lipida u plazmi te ih valja razmatrati kao dio strategije u prevenciji odnosno liječenju kardiovaskularnih bolesti. U novim smjernicama našli su se biljni steroli, sojin protein, prehrambena vlakna (beta-glukan), omega - 3 masne kiseline te crvena riža. Ove tvari smanjuju apsorpciju kolesterola, snižavaju vrijednosti triglicerida u krvi i povišenog krvnog tlaka, te doprinose čvrstoći i elastičnosti krvnih žila.

Uobičajena prehrana osigurava tek male količine biljnih sterola koje nisu dovoljne za ometanje apsorpcije kolesterola. Konkretno, prosječan unos biljnih sterola prehranom u mediteranskim zemljama iznosi 500 mg dnevno, dok je za uspješno sniženje triglicerida i LDL kolesterola za 10% potrebno unijeti oko 2 g dnevno što se može postići dodatkom prehrani i/ili obogaćenom hranom.

Omega - 3 masne kiseline često se opisuju kao dragocjene masnoće zbog povoljnog djelovanja na zdravlje, a u prvom redu štite srce i krvne žile sniženjem razine triglicerida, modulacijom upale i antiaritmijskim djelovanjem.

Iako je utjecaj na razinu kolesterola skroman, omega-3 masne kiseline, posebice eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA) masna kiselina, posjeduju i blago antihipertenzivno djelovanje te smanjuju brzinu nastanka aterosklerotskih plakova. Kardiovaskularne blagodati omega-3 masnih kiselina posredovane su modifikacijama u profilu lipoproteina. Studije pokazuju kako dodatak 2-3 g ribljeg ulja na dan može smanjiti smanjiti razinu triglicerida za 25-30 % i u osoba s normalnom razinom lipida i u osoba hiperlipidemijom. Pri tome su najučinkovitije upravo EPA i DHA dok alfa-linolenska kiselina (ALA) iz biljnih izvora ne pokazuje toliko povoljan učinak.

Popularna „crvena riža“ dobiva se posebnom fermentacijom riže uz pomoć gljivice Monascus purpureus, a konačan rezultat je proizvod intenzivne crvene boje i ugodnog mirisa. Crvena riža obiluje aktivnim tvarima – monakolinima koji se u stvari smatraju prirodnim statinima što znači da inhibiraju enzim odgovoran za sintezu kolesterola (osobito HMG – CoA reduktazu odgovornog za sintezu kolesterola u jetri). Zahvaljujući tom svojstvu smatra se da crvena riža uspješno smanjuje razinu ukupnog i LDL kolesterola ( za oko 20 %) te triglicerida u krvi. Prema nekim saznanjima crvena riža smanjuje rizik od kardiovaskualrnih bolesti za čak 45%. Doze monakolina K koje se primjenjuju variraju od 2,5 - 10 mg. Iako se smatra da je crvena riža sigurna za upotrebu za sada nisu jasni učinci dugotrajnog uzimanja. Zbog izravnog utjecaja na jetru, ne preporučuje se osobama s kroničnim bolestima jetre. Dodatno, prilikom odabira treba dati prednost pripravcima koji zajamčeno ne sadrže mikotoksin citrinin koji se može naći u manje kvalitetnim pripravcima.

Referenca

• Mach F, Baigent C, Catapano AL, Koskinas KC, Casula M, Badimon L, Chapman MJ, De Backer GG, Delgado V, Ference BA, Graham IM, Halliday A, Landmesser U, Mihaylova B, Pedersen TR, Riccardi G, Richter DJ, Sabatine MS, Taskinen MR, Tokgozoglu L, Wiklund O; ESC Scientific Document Group. 2019 ESC/EAS Guidelines for the management of dyslipidaemias: lipid modification to reduce cardiovascular risk. Eur Heart J. 2020 Jan 1;41(1):111-188. doi: 10.1093/eurheartj/ehz455. Erratum in: Eur Heart J. 2020 Nov 21;41(44):4255. PMID: 31504418.