Josip Rešetar

Datum objave: 27. 03. 2017.

Da vas je netko prije mjesec dana pitao koje komponente predstavljaju rizik za oboljenje od kardiovaskularnih bolesti, neupitno je da biste se složili da su glavni krivci „loše“ zasićene masti i kolesterol.

Međutim, da je stvar mnogo drugačija tvrdi veliki tim znanstvenika koji su dugogodišnju reviziju znanstvenih radova objavili u jednom od najprestižnijih medicinskih časopisa, JAMA.

Druga strana ploče
Naime, znanstvenici su pokazali kako je tvrdnja da povećana količina šećera značajno povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, uspješno zataškavana od strane Fondacije za istraživanje šećera (SFR). Da stvar bude još gora, SRF je sponzorirala projekt kardiovaskularnih bolesti i na taj način ne samo došla u sukob interesa, već javnosti prezentirala isključivo činjenice koje su umanjile štetnost šećera u prehrani, svaljujući krivicu na zasićene masne kiseline i kolesterol. To nas je dovelo do iskrivljenih informacija, a samim time do iskrivljenih smjernica u prehrani, čije su posljedice ostavile i još će uvijek ostavljati nesagledivu štetu na zdravstveni status populacije.

Zar smo i tada znali toliko o tome?
Cijela priča počela je još 1954., kada je predsjednik SFR vidio stratešku priliku unutar najnovijih znanstvenih spoznaja. Naime, znanstvenici su tada došli do saznanja da prehrana s visokim udjelom masti uzrokuje povišenje razine kolesterola, krvnog tlaka i rizika za srčani udar. Također su utvrdili da prelazak na prehranu s niskim udjelom masti, uzrokuje smanjenje kolesterola kroz samo nekoliko dana. Upravo su ti podaci poslužili industriji šećera da neovlašteno označi zasićene masne kiseline i kolesterol kao najveću prijetnju kardiovaskularnom sustavu, umanjujući potencijalni rizik od unosa šećera.

Propaganda šećera kao sigurnog trajala je sve do početka 60-ih godina prošlog stoljeća kada su se počele javljati sve brojnije informacije o njegovoj štetnosti.

Sukob interesa
Tada se u cijelu priču ponovno uplela SRF predloživši istraživanje kardiovaskularnih rizika, izostavivši informaciju da su oni najveći sponzori u istoimenom istraživanju. Ponovni udar industrija šećera doživljava objavom 3 znanstvena rada. U prva dva rada pokazalo se da je razina šećera u krvi puno bolji pokazatelj rizika oboljenja od ateroskleroze u odnosu na serumski kolesterol. U trećem je radu istaknuto da šećer saharoza znatno više povećava razinu triglicerida u odnosu na škrob. To je bio jasan alarm industriji šećera da poduzme nešto, a njihov odgovor je bio „Projekt 226“. Zaključak projekta je bio da jedino smanjenjem unosa kolesterola te zamjenom zasićenih masti nezasićenima, možete smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, što je nažalost bio samo dio istine. Novi zamah tvrdnjama industrije šećera dalo je izvješće časopisa The New England Journal of Medicine (NEJM) koje je dovelo u pitanje vjerodostojnost brojnih epidemioloških istraživanja i istraživanja provedenih na životinjama, koje je predložilo da se zaključci takvih istraživanja odbace. Štoviše, izvješće je naglasilo kako su jedini relevantni pokazatelj slučajne kliničke studije koje su kao biomarker za kardiovaskularne rizike koristile serumski kolesterol. Koristeći izvješće NEJM-a, industrija šećera je nastavila financirati istraživanja kardiovaskularnih bolesti, pazeći da zaštiti vlastite interese. U svojim uplitanjima otišli su toliko daleko da su 1971. godine utjecali na izradu općih smjernica za dentalno zdravlje ne dozvolivši da se šećer proglasi štetnim i nepoželjnim za zdravlje zubi, kao i za nastanak zubnog karijesa. Točka na „i“ je bila izrada izvještaja „Šećer u prehrani čovjeka“ koji je pomno zastupao interese ne samo industrije šećera, već industrije u globalu, a utjecao je na evaluaciju šećera kao sigurnog 1976. godine od strane FDA.

Klupko se razmotalo
Međutim, skup otkrića, generiranih podataka i istraživanja obavljenih bez uplitanja industrije pokazala su da šećer predstavlja značajno visok rizik za kardiovaskularni sustav. Valja napomenuti kako industrija nije počinila toliku štetu širenjem lažnih informacija koliko ne isticanjem svih parametara, što je u ovom slučaju bio šećer. Ovaj slučaj nam može i mora biti pouka da se svako istraživanje mora provesti izvan krugova koji potencijalno mogu dovesti do sukoba interesa. U protivnom, bit će nam servirane krive i netočne informacije koje u konačnici mogu narušiti zdravlje ljudi.

 

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: Kardiovaskularne bolesti, šećer,

Komentari