Utjecaj prehrambenog unosa flavonoida na rizik od depresije još uvijek nije u potpunosti razjašnjen. Stoga je provedena studija koja je imala za cilj ispitati povezanost procijenjenih navika unosa flavonoida i rizika od depresije.
Za prospektivnu studiju regrutirane su 82 643 žene bez prethodne dijagnoze depresije, iz baze podataka Nurses' Health Study (dob 53 - 80 godina) i Nurses' Health Study II (dob 36 - 55 godina). Unos ukupnih flavonoida i njihovih podskupina (flavonoli, flavoni, flavanoni, antocijani, flavan-3-oli, polimerni flavonoidi, proantocijanidini) izračunati su pomoću validiranih upitnika o učestalosti konzumacije hrane i dodataka prehrani koji su prikupljani svake dvije do četiri godine. Depresija je definirana dijagnozom od strane liječnika ili upotrebom antidepresiva, a ispitanice su je same prijavile u periodičkim upitnicima.
Tijekom razdoblja od deset godina pojavila su se 10 752 slučaja depresije. Pritom je zapažena obrnuto proporcionalna veza između unosa flavonola, flavona i flavanona te pojave depresije. U Nurses' Health Study pokazalo se da unos ukupnih flavonoida, polimera i proantocijanidina smanjuje rizik od depresije za 9 - 12%. Analizom ispitanica u istoj studiji, dobi više od 65 godina, za koje je bilo moguće uvrstiti simptome depresije u definiciju ishoda, viši unosi svih podskupina flavonoida osim flavan-3-ola u korelaciji je sa značajno nižim rizikom od depresije. Najznačajnija povezanost pronađena je za flavone i proantocijanidine.
Viši unos flavonoida mogao bi biti povezan s nižim rizikom za depresiju, posebice kod starijih žena. Međutim, potrebne su dodatne studije kako bi se potvrdila ta pretpostavka.
Izvor: The American Journal of Clinical Nutrition
Komentari
Povezani članci
Magnezij ublažava simptome depresije
Vitamin B12, homocistein i simptomi depresije
Kurkumom protiv depresije
Rani ulazak u pubertet i depresija kod djevojčica
Zašto prejedanje može dovesti do depresije?
