Poznato je da prehrana majki i fiziološka okolina tijekom razvoja djeteta u utrobi može trajno utjecati na strukturu djetetovih organa, stanične odgovore i ekspresiju gena.
No, sve više istraživanja pokazuje i bitnu ulogu očeva – njihova dob i način života također imaju utjecaj preko molekula koje kontroliraju funkciju gena (tzv. epigenetski čimbenici). Primjerice, djetetu može biti dijagnosticiran fetalni alkoholni sindrom iako majka nikada nije konzumirala alkohol, što se povezuje sa zlouporabom alkohola kod očeva.
Stoga su u novom preglednom radu američkih stručnjaka sažeti rezultati dosadašnjih istraživanja koja su ispitivala epigenetske čimbenike koji se mogu naslijediti od očeva.
Neki od primijećenih učinaka su sljedeći:
- starija dob očeva povezana je s većim rizikom od shizofrenije, autizma i porođajnih defekata kod djece;
- oskudnija prehrana muškaraca tijekom djetinjstva dovodi se u vezu s nižim rizikom od smrti zbog kardiovaskularnih bolesti kod njihove djece, pa čak i unučadi;
- pretilost očeva povezana je s povećanim masnim stanicama, pretilosti, dijabetesom i razvojem karcinoma mozga kod potomaka;
- zlouporaba alkohola može dovesti do smanjene porođajne mase te negativno utjecati na razvoj mozga kognitivnih sposobnosti djece.
Autori su zaključili da bi sljedeći korak trebao biti ispitati međudjelovanje epigenetskih čimbenika koji dolaze od majki i očeva, kako bi se mogle osmisliti preporuke za zdrav životni stil budućih roditelja.
Izvor: American Journal of Stem Cells
Komentari
Povezani članci
Unos probiotika u trudnoći može smanjiti grčeve novorođenčadi
Nedostatak vitamina B12 u trudnoći i dijabetes tipa 2
Razina vitamina D u trudnica i poteškoće s učenjem u djece
Povezanost razine vitamina B u trudnica i rizika od dermatitisa
Uzimanje DHA u trudnoći poboljšava pažnju u djece?
Fitosteroli – rješenje za visok kolesterol kod trudnica?
Unos kofeina u trudnoći i inteligencija djece
