Probiotici i prebiotici za raspoloženje?

Najnovija istraživanja, pak, usredotočuju se na njenu ulogu u „osovini crijeva-mozak“, odnosno, na komunikacijsku vezu između crijevne mikroflore i mozga.

Prema novom preglednom radu objavljenom u časopisu Neuropsychiatric Disease and Treatment, komunikacijske kanale između crijeva i mozga čine simpatički i parasimpatički živci te živci tzv. crijevnog živčanog sustava. Živac vagus, koji je dio parasimpatičkog sustava, dobro je poznati dio osovine crijeva-mozak, a posljednjih godina pokazao je ulogu i u dvosmjernoj „komunikaciji“ bakterija crijevne mikroflore i mozga. Nadalje, živčane stanice u crijevima toliko su mnogobrojne i crijevni živčani sustav je toliko razvijen da se često naziva i „drugim mozgom“.

Pregledom brojnih istraživanja, autori su zaključili da neuravnotežena crijevna mikroflora može izazvati smetnje u osovini crijeva-mozak, što može dovesti do gastrointestinalnih, metaboličkih, ali i neuropsiholoških poremećaja. Naveli su kako su neke interventne studije već pokazale da određeni probiotici mogu pozitivno utjecati na raspoloženje (Lactobacillus casei Shirota) te na anksioznost i depresiju (L. helveticus i Bifidobacterium longum).

Također, podaci pokazuju da bi povoljan učinak mogli imati i prebiotici – uzimanje nekih oligosaharida povezano je sa poboljšanjem koncentracije i snižavanjem razine kortizola, tzv. hormona stresa.