Utvrđeno koliko zdrav životni stil produžuje život

Zahvaljujući švicarskim znanstvenicima, u rezultatima nedavnog istraživanja po prvi puta su se posljedice nezdravog načina života izrazile u brojkama i tako se otkrilo u kojoj mjeri zdrav životni stil može utjecati na očekivani životni vijek.

Pojavnost nezaraznih bolesti, poput kardiovaskularnih bolesti, karcinoma, dijabetesa i kroničnih respiratornih bolesti, u stalnom je porastu u industrijaliziranim zemljama, a kako bi se tome suprotstavilo, stalno se razvijaju preventivne strategije kojima je cilj kontinuirano poboljšanje zdravstvenog stanja stanovništva i stalno poticanje na zdravije životne odluke. Najveća pozornost se pridaje četirima životnim navikama, koje predstavljaju glavne rizične čimbenike razvoja nezaraznih bolesti na koje se može utjecati – uporabi duhanskih proizvoda, nezdravoj prehrani, fizičkoj neaktivnosti i neumjerenoj konzumaciji alkohola.

U navedenom istraživanju, interes je bio usmjeren na kardiovaskularne bolesti i karcinom, budući da te nezarazne bolesti najviše doprinose smrtnosti švicarske populacije, te je ispitana njihova veza s konzumacijom duhanskih proizvoda, unosom voća, tjelesno aktivnosti i unosom alkohola. Korišteni podaci bili su uzeti iz baze velike švicarske epidemiološke studije, a odnosili su se na 16 721 ispitanika dobi 16-90 godina iz razdoblja od 1977. do 1993., te su korišteni i dodatni podaci o smrtnosti dotičnih ispitanika do 2008. godine. Kod obrade podataka, biološki rizični čimbenici ispitanika uzeti su u obzir.

Rezultati su pokazali da je zasebni utjecaj svakog rizičnog čimbenika relativno visok, no utjecaj pušenja se pokazao najštetnijim – u usporedbi s nepušačima, pušači su imali 57 % veći rizik od prerane smrti. Ostali čimbenici u prosjeku su povećavali rizik od smrtnosti za 15 %. Međutim, najviše je iznenadio rezultat koji je govorio da se, kada se sva četiri rizika udruže, rizik od prerane smrti povećava čak 2,5 puta.

Autori istraživanja prije svega su uputili na dugotrajne posljedice nezdravog načina života. Iako rizični čimbenici ne utječu mnogo na smrtnost kod sredovječnih osoba, do starije životne dobi njihov utjecaj dolazi do izražaja.

Izvor: Preventive Medicine