Mediteranska prehrana i pretilost kod djece

U radu su bili korišteni podaci iz IDEFICS studije, velikog europskog projekta u kojem su bile ispitane prehrambene navike djece te su im bile analizirane određene tjelesne značajke bitne za procjenu uhranjenosti.

Konkretno, podaci su bili prikupljeni od roditelja posebno osmišljenim upitnikom kojim se analizirala zastupljenost odabrane 43 namirnice u prehrani njihove djece. Djeci je bila mjerena tjelesna masa, visina, opseg struka i postotak masnog tkiva, a od određenog, manjeg uzorka roditelja bile su prikupljene i dodatne informacije o prehrani.

Podatke iz osam zemalja, znanstvenici su vrednovali određenim bodovnim sustavom. Za visoki unos svake pojedine skupine hrane karakteristične za mediteransku prehranu, dodijelili bi jedan bod. Jednim bodom bodovao se i nizak unos hrane koja nije karakteristična za mediteransku prehranu.

Nakon toga, djecu koja su prikupila najviše bodova izdvojili su kao „grupu koja u velikoj mjeri slijedi mediteransku prehranu“ te su je usporedili s ostalima. Iznenađujuće, u Švedskoj je bilo najviše djece koja su u velikoj mjeri slijedila mediteransku prehranu, a najmanje ih je bilo na Cipru – otočnoj mediteranskoj zemlji.

Prema dobivenim rezultatima, tim znanstvenika je zaključio da je vjerojatnost prekomjerne tjelesne mase i pretilosti 15 % manja kod djece koja slijede mediteransku prehranu u velikoj mjeri u odnosu na one čija prehrana u najmanjoj mjeri odgovara onoj mediteranskoj.

Također, primijećeno je i da su djeca koja su u velikoj mjeri slijedila principe mediteranske prehrane tijekom provođenja studije imala i 10-15 % manju vjerojatnost povećanja indeksa tjelesne mase (BMI), opsega struka i postotka masnog tkiva.

Ovi rezultati bili su neovisni o dobi, spolu, socioekonomskom statusu i zemlji prebivanja.

Izvor: University of Gothenburg