Datum objave: 22. 01. 2014.

1. Zdrava trudnica za zadovoljavanje svojih dodatnih metaboličkih potreba te za rast i razvoj svog djeteta treba 2200 do 2400 kalorija dnevno. Za trudnice koje moraju mirovati i ležati preporučuje se 1800 kalorija dnevno.

2. Prirast tjelesne težine tijekom trudnoće trebao bi biti 12 do 13 kg.

3. U većine trudnica u početku trudnoće, prva dva do tri mjeseca, postoji odvratnost prema jelu. Prvih 12 tjedana trudnoće te trudnice zadržavaju raniju težinu, a neke i smršave zbog povraćanja i mučnine.

4. Nakon prvih 12 tjedana prestaje mučnina i povraćanje te nastupa druga faza prehrane u trudnoći. Kao što su hormonske promjene organizma prvih tjedana trudnoće uzrokovale mučninu i/ili povraćanje, tako sada, u drugom i trećem tromjesečju trudnoće novi raspored hormona u organizmu trudnice uzrokuje pojačano lučenje hormona gušterače inzulina. Inzulin smanjuje razinu glukoze u krvi i dovodi do osjećaja gladi.

5. U trudnica s prekomjernim prirastom težine izrazito je povećan broj onih s povišenjem krvnog tlaka, s prijevremenim rađanjem, njihova djeca su u pravilu teža od normalne.

6. Idealnih 13 kg prirasta težine podijeljeno je u majčinom organizmu na sljedeći način: na plod otpada oko 3,5 kg, a na spolne organe (maternica, plodova voda, posteljica, dojke) oko 2,9 kg; volumen majčine krvi se povećava za oko 1,3 litre (kg), tjelesna voda majke u potkožnom tkivu i drugdje za oko 1,8 litara, a masno tkivo za oko 3,5 kg.

7. Sav višak tjelesne težine je masno tkivo. Sve ono što trudnica prekomjerno pojede ne iskoristi se u mijeni tvari, već prelazi na veliko dijete i u njene rezerve masti.

8. Ukupnu količinu hrane, u skladu s potrebom, 1800 do 2500 kalorija dnevno, valja rasporediti u pet dnevnih obroka: zajutrak, doručak, ručak, užinu i večeru.

9. Trudnica na jelovniku od 2500 kalorija treba za zajutrak oko 400 kalorija, što je primjerice šalica mlijeka, jedna kriška kruha, 10 g maslaca, 25 g marmelade ili jedno jaje.

10. Doručak je slabiji, ne treba iznositi više od 300 kalorija: kriška kruha s maslacem, dva komada voća.

11. Ručak obično sadrži oko 900 kalorija, a sastoji se od juhe s tjestenim ili rižom, oko 100 g mesa, 200 g krumpira, kriške kruha i začina.

12. Užina je opet oskudnija: dovoljni su kriška kruha s marmeladom i jedan jogurt (do 300 kal).

13. Večeru je bolje učiniti oskudnijom, ne iznad 400 kal. Može biti od kuhanog povrća ili mliječna (svježi sir, vrhnje, kruh) te prije spavanja dopuniti ju s oko 200 kal (kriška kruha, jedan komad voća, voćni sok).

14. Trudnica treba oko jedan gram bjelančevina na kg težine kao minimum, što dobiva sa 100 g mesa, kruhom, mlijekom i mliječnim prerađevinama.

15. Ostatak kalorija valja priskrbiti ugljikohidratima (50-60%) i mastima (30-35%).

16. Najbolji regulator prehrane je svakodnevno mjerenje tjelesne težine, ili barem jednaput tjedno.

17. Trudnica u pravilu do 12 tjedana nema prirasta težine ili je minimalan, kilogram do dva, a mnoge i smanje početnu težinu.

18. Od 12. tjedna počinje prirast težine, on iznosi približno tjedno 500 g ili 2 kg mjesečno, sve do zadnja četiri tjedna trudnoće, kad se smanjuje.

19. Ako trudnica tjedno dobije više od 500 g, znači da previše jede.

20. Trudnice koje pretjerano dobivaju na težini trebaju napraviti test opterećenja glukozom jer mogu imati latentnu šećernu bolest. Vrlo je česta pojava da se trudnici s prekomjernim prirastom težine propiše dijeta od oko 1800 kalorija.

21. Tjesteninu, rižu, kukuruz i pšenične pripravke može se, mora i smije jesti, ali u dozvoljenim količinama. Za ručak, koji ne smije prijeći 900 kal, dosta je 100 g tjestenine ili riže, što je blizu 400 kal, a ostatak kalorija nadopunit će krumpir, kriška kruha, meso, začini.

22. Tjestenina i žitarice sadrže oko 10% bjelančevina koje su u prehrani važne i potrebne. Od bjelančevina ili proteina je građena temeljna struktura svake stanice.

23. Meso i riba su prehrambene tvari s najviše bjelančevina, na 100 grama sadrže 15-20 g proteina jer ih je najviše u mišićju, kojeg opet ima mnogo u mesu i ribama.

24. Dosta bjelančevina ima u žitaricama, mliječnim proizvodima i jajima.

25. Trudnica treba jedan gram bjelančevina na kg svoje težine, dakle oko 70 g dnevno. To će postići ako dnevno pojede 100 g mesa, dva jaja, 200 g kruha, dva dl mlijeka i 50 g sira.

26. Suhomesnate namirnice kao pršut, šunka, kobasice i sl. sadrže veće količine soli. Ako je trudnica zdrava, ako nema otok nogu ili povišeni krvni tlak, izlućit će bubrezima višak pojedene soli.

27. Zdrava trudnica si ne smije dozvoliti da pojede više od dva puta tjedno po 100 g pršuta.

28. Trudnica ne smije potpuno eliminirati sol iz prehrane jer je sol (natrijev klorid) sastavni dio krvi i tkivne tekućine.

29. Jaja su koncentrati hranjivih tvari. U jednom jajetu ima oko 6 g bjelančevina i oko 5,5 g masti, sadrži željezo, vitamine A, E i B. Kalorijska mu je vrijednost oko 75 kal. Jedno jaje dnevno, što znači sedam komada tjedno, neće škoditi trudnici. Bolje ih je jesti meko kuhana jer priprema s dodatkom masti (prženje) predstavlja dodatni izvor masnoće.

30. Mlijeko je kalorično, 100 g punomasnog mlijeka ima 64 kal, a obranog 35 kal. Ima dovoljno bjelančevina, a ono neobrano i masti, ni sadržaj šećera nije zanemariv. Važno je da sadrži vitamine A, E i B te idealan odnos kalcija i fosfora, koji su važni za rast tkiva i normalnu funckiju stanica.

31. Mlijeko je tekućina, vodena otopina, ali nije voda. Ono utažuje žeđ i glad, ali se s pola litre neobranog mlijeka “zaradi” preko 300 kalorija.

32. Sirevi su koncentrat bjelančevina, a i punomasnih i masnih tvari, pa mogu biti i visokokalorični, i do 400 kal na 100 g sira, pa zato i njihovo uzimanje treba uračunavati u kalorijsku bilancu.

33. Povrće je neobično važno u prehrani trudnice. Niskokalorično je, na 100 g daje 15-20 kal, a voluminozno je pa proizvodi u trudnice, koja je inače često gladna, osjećaj sitosti.

34. Povrće sa zelenim listovima (zelena salata, špinat, blitva) bogato je željezom i folnom kiselinom. Obje tvari su važne za stvaranje krvnih zrnaca, a folna kiselina u samom početku razvoja zametka sprječava razvoj nekih anomalija razvitka.

35. U žutom povrću (mrkva, tikvice, paprika, cvjetača) mnogo je karotina, koji se u tijelu pretvara u vitamin A. Paprika, cvjetača, kupus, rajčica sadrže puno C vitamina.

36. Svi voćni plodovi su siromašni bjelančevinama i mastima, ali bogati šećerom, a najveći dio čini voda. Više manje svi voćni plodovi su bogati vitaminima A, C, D i E te željezom.

37. Najbolje je da trudnica pojede po jedan voćni plod za doručak i užinu.

38. Voće, ako se prekomjerno jede, može biti razlog prekomjernom debljanju u trudnoći. Konzumiranje pet jabuka ili dvije banane dat će 250 kal.

39. Voćni sokovi sadrže iste vitamine i minerale, a jedan dl soka ima oko 60 kal.

40. Čokolada i koncentrirani šećer nisu prikladni za prehranu u trudnoći. Čokolada je visokokalorična, manjak joj je da se kao šećer brzo resorbira pa nedovoljno utažuje glad.

41. Čaj i kava sadrže kofein koji spada u skupinu lijekova, tzv. “budila”, koji uzbuđuju središnji živčani sustav. Kofein iz majčine krvi prelazi kroz posteljicu u dijete. Nema dokaza da štetno djeluje na plod, pa dvije do tri šalice blagog čaja ili kave tijekom dana neće naškoditi djetetu.

42. Alkohol je štetan za plod. Zato su koncentrirana alkoholna pića kao rakija, konjak, viski i sl. strogo zabranjena u trudnoći. Čini se sigurnim da po jedna čaša vina ili piva za ručak ili večeru ne predstavljaju opasnost za dijete.

43. Bjelančevine su neophodne za stvaranje novih stanica te za rast djeteta, ali i za rast posteljice, maternice, dojki, povećanje količine majčine krvi. Najviše ih ima u mesu, ribi, mlijeku, jajima i siru.

44. Masti se stvaraju u organizmu trudnice iz ugljikohidrata. Ipak je potreban unos prehranom nekih masnih kiselina koje se nalaze u biljnim uljima, a služe za razvoj nekih stanica mozga i živaca.

45. Ugljikohidrati služe kao izvor energije za sve stanične procese organizma i za rad svih organa. U obliku škroba se nalaze u žitaricama, a u obliku šećera u voću i mliječnim proizvodima.

46. Vitamini A i E su potrebni za rast tkiva. Vitamin A štiti oči, kožu i sluznice. Nalazi se u jetri, jajima, maslacu, biljnim uljima, mlijeku, povrću i voću.

47. Vitamini skupine B sudjeluju u razgradnji ugljikohidrata i oslobađanju energije te u rastu tkiva. Posebice je važan vitamin B12 koji je neophodan za stvaranje crvenih krvnih zrnaca u majke i djeteta. I folna kiselina kiselina spada u istu skupinu. Najviše vitamina skupine B sadrže jetra, meso, mlijeko, jaja, sir, leća i druge grahorice, žitarice.

48. Vitamin C omogućuje asimilaciju željeza, sudjeluje u rastu dječjeg tkiva i stvaranju nekih hormona. Najviše ga sadrže limun, naranča, šumsko voće, cvjetača i kupus, rajčice, krumpir.

49. U nekim mjesecima godine, zimi i rano proljeće, u hrani je obično manjak vitamina C i D. Zato se obično tijekom trudnoće preporuča, osim preparata željeza, paralelno uzimanje multivitaminskih preparata.

50. Željezo je mineral neophodan za stvaranje hemoglobina u crvenim krvnim zrncima, koji je prenosilac kisika. Majka ga sadrži oko 5 g, od kojih plod u razvoju potroši jedan gram pa je neophodan nadomještaj tijekom trudnoće. Najviše ga sadrže jetra, jaja, meso, zeleno povrće, žitarice.

51. Mnoge trudnice počinju trudnoću sa smanjenom pričuvom željeza, a neke i s manifestnom anemijom, što može biti posljedica ranijih rađanja, pobačaja i krvarenja. Dijete tijekom svog razvitka u maternici treba oko jedan gram željeza, što je jedna petina majčinih količina. Zato se preporučuje dodatno uzimanje željeza, najbolje u kombinaciji s folnom kiselinom ili drugim vitaminima.

52. Kalcij je neophodan za izgradnju kostiju i zubi ploda, ali i za funkcioniranje svih stanica, posebice za podražljivost živčanih niti. Najviše je kalcija u mlijeku, siru i drugim mliječnim proizvodima.

53. U mješovitoj svakodnevnoj prehrani trudnica tijekom cijele godine prima dovoljno kalcija i soli, pa joj nisu potrebni nikakvi dodatni preparati.

54. Fosfor je potreban za normalno djelovanje kalcija, njihov međusobni odnos mora biti ispravan.

55. Magnezij je potreban za razvoj tkiva, regulira podražljivost mišića, suprostavljajući se kalciju. Najviše ga sadrže leća, tjestenina, špinat, mahunarke, banane, riba.

56. U razvoju i rastu djeteta prehrana majke ima neobično važnu ulogu. Prehranom majke se može utjecati na rast djeteta.

57. Optimalna prehrana majke tijekom trudnoće, što znači 200 kalorija više nego prije trudnoće, zadovoljava optimalni razvoj djeteta.

58. Žena tijekom trudnoće jede za dvoje, tj. za sebe i za dijete, ali ne smije jesti dvostruko.

59. Babinjača treba jesti raznovrsnu hranu koja se sastoji od mesa ili ribe, žitarica, povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda. Tekućinu, najbolje običnu vodu, mora piti u većoj mjeri, dvije do tri litre dnevno. Voća treba oko 200 g dnevno. Unos kalorija neka bude kao tijekom trudnoće.

60. Za vrijeme babinja i dojenja treba izbjegavati oštre začine, a od povrća graj, leću, grašak, kupus jer je to hrana koja napuhava crijeva, što može proizvesti nelagodu i eventualno bolne grčeve u trbuhu.

Autor: Prof. Ante Dražančić, spec. ginekologije i opstetricije

Tekst preuzet iz časopisa Bebe, siječanj 2014.

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: bebe, Trudnoća i dojenje,

Komentari